Banke u Bosni i Hercegovini šute 24 sata nakon odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta prema kojoj je zabranjeno finansiranje iz budžeta dvjema strankama – Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) Milorada Dodika i Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića.
Schmidtova odluka znači da sve isplate iz budžeta koje su namijenjene za ove dvije stranke moraju biti prebačene na račun Centralne banke BiH, a u posebnom dijelu svoje odluke zaprijetio je sankcijama onim bankama koje odbiju da prebace novac sa računa.
Ove dvije političke partije su dobijale oko 1,2 miliona eura godišnje iz budžeta svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
Schmidt je odluku donio, zbog, kako je navedeno, njihovog “antidejtonskog djelovanja”, a Dodik je zaprijetio i kontrolama onih koji budu poštovali Schmidtovu odluku.
Radi se o novom finansijskom pritisku na Dodika i njegove pristalice, nakon što su tokom prošle godine, zbog američkih sankcija kompletnom vrhu entiteta RS i članovima Dodikove porodice i povezanim firmama ukinuti računi u bankama, zbog čega im je otežano poslovanje.
Dodik i Stevandić su ujedno i nosioci najviše dvije entitetske funkcije, predsjednik RS-a i predsjednik entitetske Skupštine.
Prvi je pod sankcijama Sjedinjenih Država od 2017. godine, a novi paket proširenih sankcija uveden je 2022. zbog njegovih pokušaja secesije RS-a, negiranja genocida i direktnog podrivanja Ustava BiH.
Stevandić je pod sankcijama zbog uloge u destabilizaciji državnih institucija i podrške Dodikovim antidejtonskim inicijativama.
Obojica su trenutno, zajedno sa predsjednikom Vlade RS-a Radovanom Viškovićem, i na potjernici Suda BiH, zbog odbijanja da se odazovu na pozive Suda BiH i državnog Tužilaštva koji ih terete za napad na ustavni poredak zemlje.
Mogu li banke reći ‘ne’?
Iz Centralne banke BiH nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) na koji način će primati uplate novca namijenjenog za sankcionisane političke partije, te kako će se dalje postupati sa tim sredstvima.
RSE je poslao upite i na adrese više banaka u BiH o tome hoće li poštovati odluku visokog predstavnika, no nije stigao niti jedan odgovor do zaključenja teksta.
Na upit nije odgovorio ni trenutni predsjednik Udruženja banaka u BiH Edis Ražanica.
Berislav Kutle, bivši predsjednik Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, za RSE kaže kako “banka može blokirati ili zaustaviti nešto isključivo na osnovu pravno valjanog naloga”.
“Nalog visokog predstavnika do sada nikad nije bio osporavan u smislu pravne valjanosti, niti je iko radio procjenu njegove legitimnosti. Generalno, banke bi trebale dobiti tumačenje od agencija za bankarstvo o tome šta mogu i smiju poduzeti u vezi s eventualnim blokadama računa. Kada je riječ o računima van bankarskog sistema, to je u nadležnosti struktura vlasti koje odlučuju šta će poduzeti po datom nalogu”, rekao je Kutle.
On je mišljenja kako matične banke “nee dozvoliti da se stvori negativna slika u javnosti ili pritisak prema njima”.
“Radije će postupiti po nalogu (visokog predstavnika), što me navodi na zaključak da će banke, ukoliko ne dobiju drugačije upute od agencija za bankarstvo, privremeno blokirati ta sredstva”, zaključio je Kutle.
RSE nije dobio odgovor ni od entitetskih agencija za bankarstvo o tome kakve će upute dati bankama kada je u pitanju novac SNSD-a i Ujedinjena Srpska na bankovnim računima.
Odluke visokog predstavnika u BiH su obavezujuće.
‘Drugi načini finansiranja’ kao odgovor iz RS
“SNSD već godinama koristi mehanizme zloupotrebe javnih sredstava — bilo putem ugovora, grantova, ili pritisaka na privatne kompanije da finansiraju kampanje. Odluka visokog predstavnika može biti politička poruka, ali njena praktična implementacija je potpuno druga priča”, kaže za RSE Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH.
Ona navodi da TI već godinama upozorava da se stranke u BiH finansiraju i iz brojnih drugih izvora.
“Vrlo često stranke ne prijavljuju sve prihode, odnosno raspolažu takozvanim ‘crnim fondovima’. Ti fondovi su značajno veći od onih legalnih i transparentnih, ako je suditi po potrošnji stranaka, naročito u izbornim godinama”, ocijenila je Korajlić.
Slijedi li zabrana SNSD-u i US ako ne budu poštovali Schmidtovu odluku?
Milorad Dodik je dan nakon Šmitove odluke izjavio i kako smatra da će nakon ovih sankcija SNSD-u i US, biti zabranjen rad.
“Sigurno će doći onda CIK (Centralna izborna komisija), da će zabraniti rad SNSD-u, nećemo moći na izbore i oni misle da su na taj način riješili. Niste riješili. Na taj način ste samo stvorili još veći otpor okupaciji”, poručio je Dodik.
Iz Centralne izborne komisije BiH nisu o tome odgovorili na upit RSE.
Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH, za RSE je naveo kako ta institucija, putem službe za reviziju, vrši kontrolu godišnjih izvještaja o finansiranju političkih partija, te samim tim ima i mogućnost kažnjavanja, ako se utvrde nepravilnosti.
“To je sada obaveza skupština gradova, opština, entiteta da se ne uplaćuju sredstva na račun ove dvije političke stranke. Tu CIK nema, po mom mišljenju, nikakvu nadležnost, jer to je administrativna odluka koja ima za cilj da spriječi finansiranje ove dvije političke stranke, zbog, kako je rečeno, antidejtonskog djelovanja i izazivanja političke krize u BiH. Tako da CIK će raditi svoj posao, i CIK će dobiti izvještaj na kraju godine. Iz izvještaja može utvrditi je li bilo kršenja odluke visokog predstavnika, počev od lokalnog do državnog nivoa vlasti”, rekao je Šehić.
Ešdaunova blokada SDS-a
Ovo nije prvi put da visoki predstavnik sankcioniše političke partije kroz zabranu finansiranja.
Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), za RSE je podsjetio da je visoki predstavnik Paddy Ashdown (Pedi Ešdaun) 2004. blokirao račun SDS-u.
“To nije bilo samo budžetsko finansiranje, blokirane su sve transakcije, uključujući članarine i donacije. Svaka uplata je morala biti prijavljena OHR-u. Bilo je brutalno teško funkcionisati u tim uslovima”, rekao je Miličević.
Danas, kako kaže, SDS je i dalje na listi američkih sankcija zbog čega je toj stranci prošle godine zatvoren račun, te im je blokiran priliv sredstava iz budžeta po osnovu broja poslanika u entitetskom i državnom parlamentu.
“Zbog blokade računa tokom 2024. formirana je nova stranka SDS-volja naroda da bi mogli učestvovati na lokalnim izborima u oktobru iste godine. Tu zabranu smo kasnije dobili na sudu kao nezakonitu, ali je bilo prekasno, izbori su već bili u toku i kandidatske liste su bile predate. Kada se to tada dešavalo, a govorimo o periodu između 2004. i 2006. godine, SDS nije imala podršku ni od Milorada Dodika, ni od SNSD-a, ni od bilo koga drugog. Svi su ćutali i držali se po strani. Niko nije pokazao ni minimum dobre volje prema nama”, naveo je Miličević.
Prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka, u budžetu institucija Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za finansiranje političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, te ukupna sredstva za njihovo finansiranje ne mogu prelaziti iznos od 0,2 odsto budžeta Bosne i Hercegovine.
Osim toga partije se mogu finansirati i iz svih drugih nižih budžeta u zemlji, entitetskih, kantonalnih i budžeta gradova i opština.
Mimo javnih sredstava, političke stranke se finansiraju iz članarina, dobrovoljnih priloga do 4.000 evra godišnje po pravnom licu, izdavačke djelatnosti, te prihoda od imovine ili dobiti preduzeća u vlasništvu partije.
Godišnji prihod prihod stranke iz sopstvenog poslovanja ne smije prelaziti 20 odsto iznosa ukupnog godišnjeg prihoda stranke.