Povodom proljetne sjednice Parlamentarne skupštine NATO-a, koja će se održati u četvrtak u Daytonu, Sjedinjene Američke Države, oglasilo se Društvo za ugrožene narode (Gesellschaft für bedrohte Völker – GfbV) pozivajući na hitnu reakciju. U javnom apelu upućenom NATO-u, Evropskoj uniji, Vijeću za implementaciju mira (PIC) te institucijama BiH, GfbV poziva na hitnu i sveobuhvatnu reformu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.
U apelu se ističe da postojeći mirovni okvir više ne može služiti kao temelj za stabilnost i demokratski razvoj zemlje, već da danas predstavlja prepreku reformama, izvor političke nestabilnosti i institucionalne blokade. Društvo naglašava da je prošlo gotovo trideset godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, te da je krajnje vrijeme da se to nekadašnje rješenje za prekid rata transformiše u trajni, pravedni i funkcionalni mir.
Ekspertica za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu pri Društvu za ugrožene narode, Jasna Čaušević, izjavila je da je došlo vrijeme da međunarodna zajednica napravi odlučan korak ka istinskoj demokratizaciji BiH.
– Ako NATO želi stvarno stabilizovati zapadni Balkan, mora jasno i nedvosmisleno podržati ustavnu i administrativnu reorganizaciju Bosne i Hercegovine. Potrebna je strategija kojom će se omogućiti izgradnja funkcionalne, građanske države – poručila je Čaušević.
U otvorenom pismu, GfbV zahtijeva ukidanje trenutnog ustavnog i administrativnog sistema koji se temelji na etničko-religijskim kvotama. Takav okvir, upozoravaju, onemogućava efikasno funkcionisanje državnih institucija, pogoduje raširenoj korupciji, hrani etnonacionalizam i separatističke težnje, te blokira bilo kakav napredak u ključnim reformama, uključujući one na putu ka članstvu u EU.
Posebno se naglašava potreba za punom implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava, među kojima je najpoznatija presuda u predmetu Sejdić–Finci, kojom se Bosni i Hercegovini nalaže da otkloni diskriminaciju u izbornom sistemu prema pripadnicima manjina. Prema GfbV-u, ove presude moraju biti ugrađene u ustavni okvir zemlje, konkretno u Aneks IV Dejtonskog sporazuma, kako bi se osiguralo da politička prava svih građana ne zavise od njihove etničke pripadnosti.
Društvo za ugrožene narode poziva međunarodne aktere da prestanu pružati podršku političkim strukturama koje podstiču ili tolerišu etnonacionalnu podjelu, te da fokus preusmjere ka onim snagama i institucijama koje rade u korist jedinstva, demokracije i vladavine prava. U tom kontekstu posebno se ističu zabrinjavajuće separatističke izjave i potezi predsjednika RS Milorada Dodika, koje GfbV označava kao otvoreno protuustavne napade na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Takve aktivnosti, smatraju, moraju biti jasno osuđene i sankcionisane.
– Dokle god trenutni sistem blokira demokratsku samokorekciju države, istinske reforme su neophodne. NATO mora preuzeti lidersku ulogu i insistirati na promjenama koje će osigurati funkcionalnost države i jednakost svih njenih građana – izjavila je Čaušević.
Također, GfbV upozorava na opasnost političke destabilizacije kroz moguće izmjene Izbornog zakona koje bi Visoki predstavnik mogao nametnuti. Takve izmjene, ako nisu u skladu s evropskim standardima i principima ravnopravnosti, mogle bi dodatno produbiti krizu i narušiti povjerenje građana u institucije.
Zaključno, apel Društva za ugrožene narode predstavlja poziv na buđenje međunarodne zajednice. Mirovni sporazum iz 1995. godine, iako je zaustavio rat, više ne može odgovoriti na izazove savremenog društva. Potrebna je odlučna akcija – i politička i sigurnosna – kako bi Bosna i Hercegovina konačno postala stabilna, funkcionalna i demokratska država.