Francuska i Njemačka cirkulirale su non paper prema svim zemljama članicama Evropske unije u kojem su sadržane informacije o situaciji u BiH i potrebi da se uvedu ili u onim zemljama koje su to već učinile da se pooštre sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku RS i bjeguncu od bh. pravosuđa, saznaje Raport iz izvora u Briselu.
U dokumentu se sve članice Evropske unije motiviraju da uvedu pojedinačne sankcije Dodiku, ali i da ponovo na nivou EU razmotre uvođenje EU sankcija.
Kako tvrde Raportovi izvori non paper o BiH sadrži i preporuku zemljama članicama Evropske unije, odnosno svim njihovim zvaničnicima da obustave i sve kontakte sa secesionističkim SNSD-om, posebno s bjeguncima od bh. pravosuđa Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem, osumnjičenima od Tužilaštva BiH za napad na ustavni poredak BiH.
Uticaj Putina i dodatna destabilizacija BiH
Dokument koji je prema saznanjima Raporta prije nekoliko dana stigao do nadležnih institucija i zvaničnika svih zemalja članica Evropske unije sadrži i informacije o blokadama kojima SNSD na čelu s Dodikom sprečava funkcionalan rad državnih institucija BiH i ugrožava evropski put BiH.
Raportovi izvori tvrde da non paper upućen zemljama članicama EU s pozivom na sankcije Miloradu Dodiku, ima veze i s njegovim najavljenim odlaskom u Rusiju u junu ove godine, gdje će se kako je najavio sam Dodik ponovo susresti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Bit će to treći Dodikov odlazak u Moskvu i susret s Putinom od početka ove godine, naravno ako do njega dođe i ako ga u tome ne spriječe dodatne i najnovije inicirane sankcije.
Naime, osim opasnosti za BiH od Dodikove secesionističke agende, sve više zemalja članica EU Dodikovu servilnost prema Putinu i njegovu spremnost da ispunjava svaku želju Kremlja, prepoznaje i kao opasnost da Rusija preko Dodika dodatno destabilizira situaciju u BiH koja je u neposrednom susjedstvu Evropske unije.
U namjeri da dobijemo i zvaničnu potvrdu informacije o pozivu na nove sankcije Dodiku kroz non paper Raport je uputio upit na adrese više ambasada zemalja članica Evropske unije u BiH.
Među njima i Ambasadi Francuske, Njemačke, Hrvatske, Austrije, Slovačke, te Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije.
Potreba za distribuiranjem non paper o BiH i pozivanjem na taj način na sankcije protiv Dodika ukazala se zbog nepostojanja jedinstvenog stava EU o uvođenju sankcija Dodiku i ostalima osumnjičenima. Uvođenju sankcija na nivou EU ranije se najžešće usprotivila Mađarska, a sankcije Dodiku nepotrebnim je ocijenio i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Podrška i drugih zemalja
Da bi nekome bile uvedene sankcije na nivou EU potrebna je saglasnost svih 27 zemalja članica.
Uprkos tome što takvog konsenzusa nema, naši izvori tvrde da kada bi još samo nekoliko zemalja uvelo sankcije Dodiku, uz one koje su to već učinile, to bi nanijelo težak udarac čelniku entiteta RS i bilo bi ogroman potencijal da se ozbiljno oslabe Dodikovi finansijski i politički kapaciteti.
Stoga se i očekuje da će non paper o BiH iza čije distribucije, prema tvrdnjama naših izvora stoje Francuska i Njemačka, ali ga snažno podržava još nekoliko evropskih sila stvoriti jak front EU i polučiti rezultate u vidu apsolutne izolacije Milorada Dodika i njegovih jataka, a po svoj prilici i njegove političke opcije od bilo kakvih značajnijih kontakata i dešavanja.
Sankcije Dodiku, Viškoviću i Stevandiću zbog narušavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine već su uvele Austrija, Njemačka i Litvanija, dok je Poljska potvrdila da je pokrenula pokretanje procedure zabrana ulaska, boravka i tranzita u tu zemlju za Dodika.
Inače, Dodik je od ranije pod sankcijama SAD i Velike Britanije, a te sankcije uvedene za podrivanja ustavnog poretka BiH uključuju i optužbe za korupciju, zbog čega su na američkoj ‘crnoj listi’ završili i Višković i Stevandić, ali i Dodikova djeca Gorica i Igor Dodik.