data-nosnippet>
Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, danas je, povodom obilježavanja trideset godina Daytonskog sporazuma, upozorio da je načelo jednakopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH pogaženo te da su Hrvati već četiri izborna ciklusa lišeni prava da izaberu svog legitimnog predstavnika.
“Integritet Daytonskog sporazuma počiva na punoj jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, ne na dominaciji većine”, rekao je premijer u svom obraćanju u Daytonu, podsjetivši da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u BiH te da je njihov status zajamčen ustavom zemlje koji je sam po sebi dodatak Daytonskog sporazuma.
Alija Izetbegović je to poštovao”
“Taj je status poštovan tokom života predsjednika Alije Izetbegovića koji je kao supotpisnik Sporazuma poštovao njegov duh i razumio važnost jednakopravnosti naroda njegove zemlje, Srba, Hrvata i Bošnjaka. Nažalost, to se načelo gazi praksom ponavljanog nametanja nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što rezultira već četvrtim izbornim ciklusom gdje su Hrvati preglasani od Bošnjaka i lišeni prava da izaberu svog legitimnog predstavnika”, upozorio je Plenković koji učestvuje na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu.
Naglasio je da prava Hrvata nikada ne smiju ovisiti samo o demografskim podacima jer je BiH njihova domovina, koju su branili, izgradili i čijoj su budućnosti doprinijeli.
“Hrvatska ipak ima moralnu dužnost i strateški interes da osigura da Hrvati u BiH uživaju jednaka prava, a ne specijalne privilegije”, kazao je Plenković.
“Istinski politički dijalog”
Istaknuo je da se Hrvatska nastavlja zalagati za istinski politički dijalog, reformu izbornog procesa, funkcionalnost institucija u cilju poštivanja prava sva tri konstitutivna naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka, i ostalih.
Osvrnuo se na američki pristup pitanju jugoistočne Europe, kazavši da su Sjedinjene Američke Države prepoznale izbor članova Predsjedništva BiH kao važan problem.
Rekao je da Daytonski sporazum nije riješio sve izazove u regiji, ali je otvorio vrata boljoj i mirnijoj budućnosti koju i danas moramo nastaviti štititi i graditi.
“Hrvatska ostaje u potpunosti posvećena očuvanju daytonskog okvira”, rekao je Plenković i dodao da mu je čast biti u Daytonu, gradu koji je postao simbol mira kada je Daytonski sporazum označio kraj do tada najgoreg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata.
Hrvatska je saveznica BiH
Podsjetio je da je Hrvatska, država koja se devedesetih oduprla agresiji, zaštitila suverenitet i odigrala ključnu ulogu u oblikovanju mira u regiji u tim godinama, pod vodstvom prvog predsjednika Franje Tuđmana nije samo branila svoj teritorij nego je i doprinijela gradnji mira izvan svojih granica.
“Važno je podsjetiti da neovisnost BiH ne bi bila moguća bez iskrene i odlučne potpore hrvatskog naroda u BiH koji u toj zemlji živi stoljećima”, rekao je Plenković i istaknuo da je Hrvatska bila saveznica BiH tokom rata.
Tokom cijelog rata Hrvatska je ostala čvrst saveznik BiH, rekao je Plenković i podsjetio da je Hrvatska pružila utočište za gotovo 700.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, uključujući Hrvate i Bošnjake, uz istodobnu brigu za do pola miliona vlastitih raseljenih osoba te da je sva vojna i humanitarna potpora za odbranu, uključujući opskrbu Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), bila dopremljena isključivo preko hrvatskog teritorija.
“Bez Hrvatske, BiH teško bi održala svoju odbranu od agresije kojoj je bila izložena više od tri godine”, rekao je Plenković.
Također, nastavio je, uloga Hrvatske u osiguranju mira nije bila slučajna, već kritična i neizostavna.
“Naše vodstvo, vojne akcije i diplomatski angažman pomogli su okončati rat i utrli put obnovi i pomirenju”, rekao je šef vlade i ponovio da Hrvatska ostaje u potpunosti opredijeljena za poštovanje odredbi Daytona te je danas najsnažniji podupiratelj BiH na njezinoj europskoj stazi.
Istaknuo je da Hrvatska, “kao ponosna članica EU i pouzdan saveznik unutar NATO-a, ostaje jednako predana stabilnosti i europskoj perspektivi cijelog zapadnog Balkana”, ističući da zapadni Balkan nije periferna stvar, već je ključan za dugoročni mir u Europi i za snagu NATO-a.
Veća ulaganja u odbranu
Na kraju izlaganja istaknuo je da NATO ostaje važan oslonac kolektivne sigurnosti te da je pozicija svih saveznica da, s obzirom na znatno izmijenjene sigurnosne okolnosti, valja povećati izdvajanja za obranu.
“Hrvatska je ispunila trenutačni zahtjev NATO-a o izdvajanju sad već više od dva posto BDP-a za obranu, u okviru kojih je 30 posto za modernizaciju”, rekao je Plenković.
Vjeruje da će se na predstojećem samitu NATO-a u Hagu donijeti povijesne odluke koje će dodatno učvrstiti transatlantski savez.
“Sporazum o povećanju izdvajanja za obranu je nadohvat ruke”, rekao je Plenković, uz uvjerenje da će saveznici imati koristi od osnažene transatlantske odbrambene industrije, povećanja odbrambenih sposobnosti i unaprjeđenja odvraćanja.
“Sve je to važno za našu pojedinačnu i kolektivnu sigurnost na obje strane Atlantika, a samit u Haagu osigurat će da NATO ostane naš temelj (…) I kako Europa jača svoje obrambene sposobnosti, angažman SAD-a je i dalje od ključne važnosti”, zaključio je Plenković.