„Na poziciju ministra, kao i na moju funkciju predsjedavajuće, dolazi se na osnovu prijedloga političkih stranaka, u skladu s prethodno postignutim koalicionim dogovorima. Trenutno imamo važeći sporazum koji je potpisan prilikom formiranja Vijeća ministara, i u njemu je jasno definisano koja politička opcija i koji konstitutivni narod ima pravo na koju poziciju“, izjavila je predsjedavajuća Krišto.
Dodala je da u svom djelovanju poštuje Zakon o Vijeću ministara.
„Neka mi neko pokaže gdje sam prekršila zakon. Nakon što sam u skladu sa zakonom prihvatila ostavku ministra sigurnosti, odmah sam se obratila političkom partneru kojem ta funkcija pripada prema važećem koalicionom sporazumu. Taj sporazum je još uvijek na snazi. Uputila sam zahtjev SNSD-u za prijedlog kandidata. Dobili smo prijedlog ministra, koji je upućen na proceduru provjere u SIPA-i i CIK-u. Nakon što su te provjere završene, donijela sam odluku o imenovanju i proslijedila je u Predstavnički dom. Međutim, kandidat je odustao prije same sjednice. Ni na jednom koraku nisam prekršila zakon niti su propisani dodatni rokovi koji bi me obavezivali“, pojasnila je.
Naglasila je da se svaka pozicija popunjava isključivo na osnovu prijedloga političkih stranaka.
„Kako vi možete imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara, ako ne postoji politički dogovor? Možete li reći da je ovo moj lični saziv? Ne možete – mora biti jasno. Srpski predstavnici biraju svoje kandidate, isto kao i Hrvati. To nije pitanje parlamentarne većine niti ličnih inicijativa“, istakla je Krišto, osvrnuvši se i na prijedloge koje pominje Vukanović.
„Zamislite da mi neko dostavi prijedlog iz druge političke opcije ili naroda? Bošnjaci, Srbi – svi predlažu svoje kandidate. Ja ne mogu znati detalje svakog prijedloga, niti je to moj zadatak. Svaka osoba koja bude imenovana mora imati jasnu političku podršku, mora dolaziti iz koalicije koja stoji iza nje. Meni je prijedlog dostavljen kao predsjedavajućoj iz HDZ-a. Jesam li ja dio te koalicije? Jesam. Da li onda trebam tu osobu imenovati bez tog političkog oslonca? Naravno da ne. Kao što je potrebna većina u Predstavničkom domu za potvrdu imenovanja, jednako je važna politička saglasnost za samo imenovanje“, zaključila je Krišto.