Politička kriza u Bosni i Hercegovini i dalje traje. Dok vlast na entitetskim razinama zasad funkcionira, institucije na državnoj razini gotovo su paralizirane. Političari se mjesecima ne uspijevaju dogovoriti oko ključnih europskih zakona, koji su preduvjet za otvaranje pregovora s Europskom unijom, kao ni oko izmjena Izbornog zakona.
Vrijeme za usvajanje europskih zakona istječe. Ti zakoni predstavljaju važan korak ka članstvu u EU, no rješenje izlaska iz krize još se ne nazire.
– Hoće li građani BiH biti zadovoljni ako zastupnici, recimo, kažu: “Glasamo protiv milijarde dolara za Bosnu i Hercegovinu”? Ljudi će s pravom pitati – koji su vaši motivi, čime se bavite, koja je vaša uloga?, rekao je visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt.
Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, naglašava da međunarodna zajednica ima odgovornost reagirati na političku blokadu koju proizvode domaći akteri.
– Ako ne pronađemo brzo rješenje unutar vlastitih redova, međunarodna zajednica mora reagirati. Na to je obvezuje aktualni saziv Vijeća za provedbu mira i bonske ovlasti Visokog predstavnika, poručio je Konaković.
Visoki predstavnik Schmidt, međutim, trenutno ne želi donositi odluke umjesto domaćih političara. Kako kaže, time nastoji sačuvati preostalu stabilnost u zemlji i dati priliku političarima da sami preuzmu odgovornost.
– U Federaciji, pitanje izmjena Izbornog zakona čeka rješenje već 20 godina. Mislim da je krajnje vrijeme da se svi suoče s činjenicom da je BiH država tri konstitutivna naroda. Jedan od tih naroda, bez obzira koliko javnost bila umorna od te teme, nema legitimnu poziciju u Predsjedništvu BiH, rekao je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990.
Na nedavnom sastanku vladajuće koalicije u Federaciji BiH uočeni su nešto pomirljiviji tonovi.
– Za razliku od nekih drugih sredina, kod nas se i najteža pitanja stavljaju na stol, razgovaramo i nastojimo doći do zajedničkog rješenja kako bismo izbjegli probleme u zakonodavnom procesu, izjavio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, nakon sastanka u Konjicu.
S druge strane, federalni premijer i predsjednik SDP-a BiH, Nermin Nikšić, upozorava:
– Ne možemo prihvatiti principe uređenja izbornog zakona koji ne adresiraju provođenje presuda Suda u Strasbourgu, uz obvezu provođenja odluka Ustavnog suda BiH.