Osuđeni ratni zločinac Dragomir Milošević traži prijevremeno puštanje na slobodu – bez kajanja, bez priznanja
Dragomir Milošević, bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske i pravosnažno osuđeni ratni zločinac, zatražio je od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) da ga pusti na slobodu prije izdržavanja kompletne zatvorske kazne.
Milošević, koji služi 29-godišnju kaznu zatvora zbog zločina nad civilnim stanovništvom Sarajeva tokom rata u Bosni i Hercegovini, uputio je 6. juna 2025. zahtjev Mehanizmu u kojem se poziva na humanitarne razloge – tačnije, pogoršano zdravstveno stanje i starosnu dob.
Pozivanje na godine i bolest – ali ne i odgovornost
U dokumentu naslovljenom “Application for Early Release on Humanitarian Grounds” (broj predmeta: MICT-16-98-ES), Milošević navodi da sa 82 godine života pati od hroničnih zdravstvenih tegoba i da mu svakodnevni život u zatvorskim uslovima postaje sve teži. Tvrdi da mu je kretanje otežano, da zatvorski sistem ne može adekvatno odgovoriti njegovim medicinskim potrebama, te ističe da nije imao disciplinskih prekršaja tokom izdržavanja kazne – pokušavajući time prikazati svoje ponašanje kao “primjerno” i “rehabilitovano”.
Međutim, nigdje u dokumentu ne izražava ni kajanje ni priznanje krivice za zločine nad civilima koje je komandovao, uključujući i neka od najtežih stradanja tokom opsade Sarajeva.
Presuda za teror nad civilima
Milošević je 2007. godine osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) zbog snajperskih i artiljerijskih napada na civile u Sarajevu, koje su trajale od avgusta 1994. do novembra 1995. godine. Prvobitna kazna iznosila je 33 godine, ali mu je kasnije smanjena na 29 godina.
Sud je utvrdio da je, kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS, imao efektivnu komandu nad jedinicama koje su svakodnevno terorisale stanovništvo glavnog grada BiH. Meta su bila djeca, stariji, žene i muškarci koji su pokušavali obaviti osnovne životne potrebe – otići po vodu, hljeb ili lijek.
Markale: Simbol Miloševićeve komande
Najstrašniji pojedinačni zločin tokom njegovog komandovanja bio je masakr na pijaci Markale 28. augusta 1995. godine, kada je granata kalibra 120 mm ispaljena s položaja VRS ubila 34 civila, a ranila još 78. Sud je u presudi nedvosmisleno utvrdio da je napad izvršen sa srpskih položaja, iako je RS u početku negirala odgovornost – kao i za masakr iz 1994. godine na istoj lokaciji.
Bez pokajanja – ponovni pokušaj izbjegavanja pravde
Iako se poziva na humanitarne razloge, Miloševićev zahtjev ne sadrži nijednu rečenicu kajanja ili izraza saosjećanja za hiljade žrtava njegove vojne komande. Niti priznaje odgovornost, niti pokazuje svijest o razmjerama zločina koje je nadgledao. Njegovo nastojanje da bude pušten na slobodu prije kraja kazne još jednom otvara pitanje da li je međunarodni pravosudni sistem spreman nagraditi formalno “dobro ponašanje” – bez moralne ili ljudske odgovornosti.
Sud tek treba da odluči o ovom zahtjevu, ali žrtve i porodice stradalih već su poslale jasnu poruku: pravda ne smije imati rok trajanja.