Schmidt se sastao s Čovićem i Cvitanovićem: Tema razgovora bila izborna reforma, ali i politička podrška SNSD-u
Visoki predstavnik Christian Schmidt sastao se jučer u Mostaru s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i liderom HDZ-a 1990 Ilijom Cvitanovićem, s kojima je razgovarao o reformi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Sastanak je javnosti obznanio Čović putem svog profila na mreži X.
Uprkos širokoj percepciji da Čović svojim političkim potezima omogućava ostanak SNSD-a u državnoj vlasti – time direktno podržavajući lidera te stranke Milorada Dodika, koji već mjesecima osporava legitimitet državnih institucija na teritoriji Republike Srpske – Schmidt je posljednjih mjeseci podržavao HDZ-ovu inicijativu da se pitanje izborne reforme ponovno otvori.
„Važan sastanak s Christianom Schmidtom u Mostaru, razgovor o političkom trenutku u BiH i našem evropskom putu. Ključno je da zaštitimo mir, stabilnost, integritet i ustavni okvir BiH, dok ispunjavamo EU reforme. Izborni zakon ostaje visoki prioritet“, napisao je Čović nakon sastanka.
Cvitanović je također potvrdio da su razgovarali o izbornoj reformi, kao i o uvođenju novih tehnologija za provođenje narednih izbora.
Čović je početkom godine ponovo otvorio pitanje izmjene Izbornog zakona, ali prema mišljenju mnogih, s ciljem očuvanja pozicije SNSD-a u vlasti. Umjesto da to kritikuje, Schmidt je kroz podršku HDZ-u dao politički legitimitet takvom pristupu – u tolikoj mjeri da je počeo relativizirati i vlastite ranije stavove, uključujući i one vezane za presudu u predmetu „Ljubić“.
O tome svjedoči i posljednji izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR) upućen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, u kojem se iznosi kritika na račun HDZ-a BiH:
„HDZ BiH, kao najveća hrvatska politička stranka, i dalje stavlja izmjene Izbornog zakona u vezi s izborom članova Predsjedništva iznad drugih važnih pitanja, uključujući funkcionalnost države i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Takav jednostrani pristup spriječio je neke od reformi koje su nužne za prevazilaženje trenutne političke krize“, navedeno je u izvještaju.
Ipak, prilikom obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a, Schmidt je izašao u susret HDZ-ovom narativu, izjavivši da presuda u predmetu „Ljubić“ još nije provedena, iako je ranije tvrdio suprotno. Time je, prema ocjenama analitičara, oslabio snagu vlastitog izvještaja.
„Postoje implementirana pravila i zaštitni mehanizmi koji osiguravaju zastupljenost i učešće tri konstitutivna naroda i Ostalih, uključujući i zaštitu od diskriminacije svih birača u BiH. Konstitutivni narodi nisu politički homogeni – što potvrđuju različiti politički stavovi unutar njih, izvan etničke ili vjerske pripadnosti. To se ogleda i u presudama Evropskog suda za ljudska prava, poput ‘Sejdić-Finci’, ali i odlukama domaćih sudova u predmetima Komšić i Ljubić. Ove presude još uvijek nisu provedene“, kazao je Schmidt 6. maja tokom obraćanja u UN-u.
Podsjetimo, prije tri godine – nakon odluke od 2. oktobra kojom je nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona – Schmidt je izjavio kako „preporučuje da se diskusija o ‘Ljubiću’ završi“.
završi”.
“Za mene je slučaj “ljubić” pravno gledano okončan”, kazao je Schmidt 8 dana nakon odluke.
Poruke Schmidt ne govore puno o presudi “Lubić” ni u prvom ni u drugom slučaju, ali u cjelini uzete najviše govore o njemu samom.
Odmah nakon sjednice PIK-a održane početkom juna Schmidt je još jednom dao krila hrvatskoj politici time što je navode Čovića iznesene na sjednici o izbornoj reformi u kontekstu izbora članova Predsjedništva BiH uzeo kao validne i čak kazao da će OHR poduzeti napore u tom smislu “jer sam mogao vidjeti da postoji dosta odlučnosti da se nađu rješenja za budućnost u predstojećim sedmicama”.
Schmidt je zahtjev HDZ o izbornoj reformi, koji je praktično direktna pomoć Dodiku i izgovor da se izbjegne uvlačenej srpske opozicije u državnu vlast, legitimisao, dao mu dodatnu političku snagu, opravdao ga pred Vijećem sigurnosti UN, odnosno pred članicama PIK-a, iako je sam OHR tvrdio suprotno u izvještaju Vijeću sigurnosti.
On je nakon niza udaraca upućenih iz Zagreba i HDZ BiH, koji su ga okarakterisali “neizabranim” nakon naznaka da bi mogao pomoći imenovanje Nebojše Vukanovića za ministra sigurnosti BiH, još jednom kao prioritet stavio interes hrvatske politike, a ne BiH, koja na sve moguće načine pokušava spasiti poziciju Milorada Dodika. Ovakvim pristupom Schmidt na prvom mjestu šteti državi, a na drugom poziciji stranaka Trojke, koje su se oslonile na njegovu potencijalnu podršku za smjenu SNSD-ovih ministara.
Praktično, jedina crvena linija za Schmidta kao visokog predstavnika je interes hrvatske politike koja ga, sudeći po njegovim naglim obratima u stavovima, kontroliše, u mjeri da ne vjeruje izvještajima institucije na čijem je čelu.