data-nosnippet>
Lideri zemalja Europske unije okupili su se u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća, gdje su raspravljali o ključnim temama poput zajedničke obrane, situacije na Bliskom istoku, migracija te pomoći Ukrajini.
Još uoči početka summita nije bilo izvjesno hoće li zaključci biti usvojeni u ime cijele Unije ili samo u ime 26 država članica. Mađarska je, kao i ranije, bila protiv dijela teksta koji se odnosi na Ukrajinu. Također, nije bilo jasno hoće li sve članice podržati novi paket sankcija protiv Rusije, jer se, osim Mađarske, protivila i Slovačka.
Mađarska se protivi i namjeri EU da otvori prva poglavlja pristupnih pregovora s Ukrajinom.
Na dnevnom redu bila je i situacija na Zapadnom Balkanu, o čemu je izvijestio predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, koji je govorio i o svom nedavnom posjetu regiji. Premijer Hrvatske Andrej Plenković podsjetio je da je upravo on, na prošlom summitu u ožujku, pokrenuo inicijativu za raspravu o Zapadnom Balkanu na ovom sastanku.
U nacrtu zaključaka, koji bi trebao biti usvojen na summitu, navodi se da će EU nastaviti blisku suradnju sa zemljama Zapadnog Balkana te ih podupirati u provedbi reformi na njihovom putu prema članstvu. “Europsko vijeće ostaje predano jačanju postupne integracije između EU-a i regije tijekom procesa proširenja. Budućnost Zapadnog Balkana je u Europskoj uniji”, stoji u tekstu.
Među državama članicama nije postignut konsenzus oko ambicioznijih formulacija vezanih uz regiju. Značajan dio summita bio je posvećen i suradnji s NATO-om, uključujući odluku Saveza o povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a. Čelnici koji su sudjelovali na nedavnom NATO summitu u Haagu iznijeli su dojmove s tog događaja.
EU želi zadržati blisku suradnju s NATO-om i izbjeći preklapanje nadležnosti u području obrane. U zaključcima se pozivaju članice EU-a koje su i članice NATO-a da koordiniraju napore kako bi ispunile obrambene ciljeve. Ističe se i da NATO ostaje temelj kolektivne sigurnosti za zemlje koje su njegovi članovi.
Premijer Plenković poručio je iz Bruxellesa da Hrvatska može ostvariti NATO-ove ciljeve vezane uz obrambena izdvajanja, i to bez ugrožavanja socijalnih ili drugih javnih davanja.