data-nosnippet>
Iako drugostepena presuda još nije donesena, u RS-u se ponašaju kao da je Milorad Dodik već oslobođen, a sve opcije i dalje su na sudskom stolu
U jeku raznih teorija, špekulacija i kafanskih analiza – od “dogovorio se” i “neće mu niko ništa” do “ovaj put je gotov” i “neće mu pomoći ni Beograd ni Moskva”, piše se drugostepena presudu Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta RS.
Sud će se usuditi
Prvostepena presuda je jasna: godina zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. Na potezu je Apelaciono odjeljenje koje još odmjerava da li je prvostepena presuda imala čvrstu osnovu u dokazima ili je bila ishitrena, nepotpuna ili čak politički motivisana?! Da li kazna odgovara težini optužbi?
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
U zemlji gdje su političke presude često brže od sudskih, drugostepena presuda Dodiku dočekuje se sa više nagađanja nego pravnih činjenica. Ipak, mora se priznati i da se o njima mnogo govori.
Jedni tvrde da je sve već “završeno iza zatvorenih vrata”, drugi da se “Sud ne smije usuditi”, treći da će presuda stići kad više nikome ne bude bitna. A gdje su u svemu tome činjenice?
– Moguće je odbacivanje žalbi kao neblagovremenih ili nedopuštenih, odbijanje žalbi kao neosnovanih i potvrđivanje prvostepene presude, preinačenje prvostepene presude i ukidanje prvostepene presude. Dakle, moguće je da Apelaciono vijeće vrati predmet na prvostepeno odlučivanje. Ako Apelaciono vijeće Suda BiH donese pravosnažnu presudu koja bi bila ista kao prvostepena ili ako mu bude izrečena strožija sankcija, Dodikova odbrana može podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da je prvostepena i/ili drugostepena presuda povrijedila njegova ustavna prava – primarno pravo na pravično suđenje, eventualno slobodu izražavanja ili da je postupak bio nezakonit zbog spornog legitimiteta odluka visokog predstavnika, pojasnio je za Oslobođenje Davor Trlin, profesor ustavnog prava.
Visoki predstavnik je konačni tumač Dejtonskog sporazuma, a bonske ovlasti su ozakonjene, rekao je Trlin
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Da li Sud BiH treba odgovoriti na pitanja: Je li Christian Schmidt visoki predstavnik i da li visoki predstavnik ima pravo da nameće zakone i propisuje krivična djela u BiH?
– Za odgovore na njih su nadležni OHR i/ili Ustavni sud BiH. Oni su se već očitovali o tim pitanjima (takođe i generalni sekretar UN-a). Podsjetiću da je visoki predstavnik konačni tumač Dejtonskog sporazuma, a da su bonske ovlasti ozakonjene u odluci Ustavnog suda BiH. Vjerujem da će Apelaciono odjeljenje Suda BiH podsjetiti na te i slične nadležnosti i judikate, kaže Trlin.
RS slavi presudu koje još nema
Prema pisanju medija, Sena Uzunović, sutkinja Suda BiH koja je donijela prvostepenu presudu, Dodika je prijavila Tužilaštvu BiH zbog njegovih tvrdnji da je tražila milione maraka za oslobađajuću presudu.
– Drugostepeni postupak Dodiku pred Sudom BiH mora biti zaštićen od bilo kakve vrste utjecaja. I ova reakcija ima isključivo za cilj da se postupak vrati u pravosudne okvire. Istovremeno, jasno poručujemo da ćemo iskoristiti sve parlamentarne i izvršne mehanizme kako bismo učinili vidljivim i odgovornim one koji bi žrtvovali interese države za interese pojedinca, poručili su iz stranke Narod i pravda.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kazala je da Dodikov odlazak u Tužilaštvo i Sud BiH “izbija svaki argument da se postupak koji se protiv njega vodi i koji je dobio svoj prvostepeni epilog, komentariše kao politički obračun stranaca i političkog Sarajeva sa RS-om ili kao plod političke nagodbe stranaca i političkog Sarajeva na štetu RS-a”.
– Reakcije koje dolaze iz strukture vladajućeg režima ukazuju da se Dodik nagodio u slučaju koji se vodi pred Sudom BiH i za koji se očekuje pravosnažna presuda. Nakon što bude jasno da se Dodik nagodio, Srbima se nameće da prihvataju presude tog suda kao takve. A to znači da taj sud nastavlja da presuđuje naše vojnike na mnogostruko veće kazne od vojnika drugih nacionalnosti s ciljem da, kad se podvuče linija, presude Suda BiH budu izvor teza o karakteru građanskog rata u BiH, Dodik je spustio zavjesu na referendume, otcjepljenja i granice. Sve je bilo laž i manipulacija, kaže Trivić.
Na raport
Dodik se u petak dobrovoljno prijavio u Tužilaštvo BiH da bi bio ispitan kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak, nakon čega mu je ukinut pritvor koji mu je ranije bio određen, jer se nije odazvao pozivu na saslušanje. Nakon brojnih reakcija i kritika državnom Tužilaštvu i Sudu zbog ovakve odluke, te zahtjeva da se ispita disciplinska odgovornost tužiteljice i sutkinje, iz Ureda disciplinskog tužioca su za Detektor potvrdili da će u dijelu svojih nadležnosti razmotriti navode o održanom ročištu u sudskom, odnosno tužilačkom predmetu.