data-nosnippet>
Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar obratila se prisutnima na komemoraciji u Ljubljani povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
U dvorištu Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana u srijedu, 9. jula, održana je centralna svečanost povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, čime je zaključen višemjesečni memorijalni program 8372 živih sjećanja.
“Sa dubokim poštovanjem i potresenošću, večeras vam se pridružujem kako bismo odali počast nevinim životima, nasilno i sistematski oduzetim u genocidu u Srebrenici.
Trideset godina je prošlo od tog jula 1995. godine. Ali sjećanje ne blijedi. Ne smije izblijedjeti i ne smije postati samo još jedno poglavlje u historiji čovječanstva, samo još jedna brojka u nizu ljudskih tragedija. Jer iza svakog imena, iza svake brojke, bio je svijet – bio je jedan život, snovi, porodica. I upravo to je smisao memorijalnih programa poput ovog – 8372 živih sjećanja – da nas podsjećaju koliko je ljudskost krhka i kako je brzo mogu ugušiti mržnja i ravnodušnost.
Slovenija je posvećena istini i pravdi i odlučna da genocid u Srebrenici nikada ne bude zaboravljen. Zato izražavam svoje najdublje saučešće porodicama žrtava i upućujem podršku svima onima koji još tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, koji se bore za pravdu i koji uprkos dubokim ranama i dalje vjeruju u snagu dijaloga, pomirenja i mira”, kazala je Pirc Musar.
Istakla je da danas Evropom i svijetom ponovo odjekuju glasovi isključivanja, demonizacije drugih, negiranja činjenica i relativizacije zločina zbog čega njihovo okupljanje ima i jasno značenje: istina nije stvar kompromisa.
“Genocid nije stvar interpretacije. Mir nije nešto što se podrazumijeva. U vremenu kada se i u Evropi ponovo suočavamo s retorikom koja oduzima ljudskost, s nacionalizmima i opasnim pogledima na svijet koji upozorenje na genocid smatraju smetnjom, a ne etičkim kompasom, naša posvećenost istini postaje još važnija. U Ukrajini, Gazi, Iranu, Sudanu i drugdje, svjedočimo brutalnim posljedicama ratova, koji nas podsjećaju koliko brzo poricanje suvereniteta, istine i ljudskog dostojanstva vodi u patnju. Također i na Zapadnom Balkanu, gdje su rane prošlosti još otvorene, postoji prijetnja od istorijskog revizionizma i političke instrumentalizacije boli.
Zato današnji program i ovo mjesto imaju neprocjenjiv značaj: podsjećaju nas da sloboda, istina i saosjećanje nisu jednom zauvijek zadobijene vrijednosti, već su ideali za koje se kao društvo moramo svakodnevno iznova boriti. Svaka izgovorena riječ, svaka komemoracija, svaki glas koji se suprotstavlja tišini, kamenčić su u mozaiku sjećanja za buduće generacije”, istaknula je predsjednica Slovenije.
Naglasila je da suočavanje s prošlošću, posebno tako bolnom, nije lako.
“Ali upravo u tome leži ispit zrelosti jednog naroda. Kultura sjećanja nije statični ritual, već aktivan, odgovoran odnos prema budućnosti – koju zaslužujemo samo ako smo joj spremni pogledati u oči sa istinom o prošlosti. Neka naše zajedničko sjećanje postane temelj, ne za osvetu, nego za pravdu; ne za podjele, nego za saosjećanje; ne za zaborav, već za zajedničko pamćenje.
Uzor su nam majke Srebrenice. Iako su izgubile sve, nikada nisu tražile osvetu. Nisu ni trenutka pokazale mržnju, već su dostojanstveno ustrajale u borbi za istinu i pravdu, odlučne da se ne zaboravi. Njihova nepokolebljivost daje i meni ličnu snagu.
Dejtonski sporazum prije trideset godina bio je nužno i učinkovito rješenje za okončanje rata – rješenje koje je, u datim okolnostima, donijelo toliko potreban kraj stradanja. Ali trajan mir zahtijeva više od puke odsutnosti nasilja. On zahtijeva funkcionalne institucije, ravnopravnost svih građanki i građana i političku volju za zajedničku budućnost. A ta budućnost je evropska budućnost”, naglasila je Pirs Musar.
Budućnost Bosne i Hercegovine nije odvojena od Evrope
Dodala je da je Slovenija više puta jasno i odlučno izrazila svoju podršku evropskoj budućnosti BiH te da se to neće promijeniti.
“Priključenje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji nije pitanje strategije, već pitanje historijske pravde – ali i ispunjavanja osnovnih uslova za članstvo. Slovenija će u tom procesu ostati pouzdan i glasan zagovornik evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Taj put – put ka Evropi – već danas grade i mladi koji se školuju u Sloveniji i širom Evrope, kao i oni koji ovdje žive i doprinose slovenskom društvu. Povezuje ih zajednička svijest da budućnost Bosne i Hercegovine nije odvojena od Evrope i da Evropa bez Bosne i Hercegovine nije potpuna. Njihovo znanje, iskustva i vrijednosti ne pripadaju samo jednoj državi, već prostoru zajedničkog suživota, zajedničke odgovornosti i zajedničke vizije. Oni su budućnost evropske Bosne i Hercegovine”, kazala je.
Najavila je dolazak u Srebrenicu i prisustvo na centralnoj komemoraciji 11. jula u Potočarima.
“Moje prisustvo na mjestu sjećanja i tišine razumijem kao izraz dužnog poštovanja prema svim žrtvama, kao i znak solidarnosti s vama i svima koji nose teret gubitka.
Na ovom mjestu želim iskreno zahvaliti muftiji mr. Nevzetu Poriću za njegovo predano i višegodišnje djelovanje u očuvanju sjećanja, kao i za njegov neprocjenjivi doprinos kulturi mira u društvu.
Neka ova komemoracija ne bude samo završni dio memorijalnog programa, nego ojačanje i ustrajanje u našoj zajedničkoj odgovornosti. Kao pojedinci, kao narod i kao Međunarodna zajednica, imamo dužnost da istinu o genocidu u Srebrenici održimo živom, da je štitimo od zaborava i relativizacije i sačuvamo kao dio zajedničkog političkog i moralnog naslijeđa. Genocid u Srebrenici mora ostati u našoj svijesti kao tačka u kojoj je čovječnost slomljena – i kao tačka u kojoj je stavljeno na ispit naše razumijevanje pravde, dostojanstva i odgovornosti. Zato sam s dubokim poštovanjem i velikom odgovornošću preuzela počasno pokroviteljstvo nad memorijalnim programom 8372 živih sjećanja – i to ne samo kao simboličan čin, već kao jasnu poruku da nas se ovo sjećanje tiče. I da je genocid u Srebrenici dio evropske savjesti.
I da sam, kao predsjednica Republike Slovenije, nepokolebljivo na strani istine, pravde i dostojanstva žrtava”, istakla je Pirs Musar svoje obraćanje.