Izmjene Nastavnog plan u manjem bh. entitetu Republika Srpska u kojem je predviđeno da učenici devetih razreda u osnovnim školama uče kako su presuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te kako je umjesto agresije u BiH vođen “Odbrambeno-otadžbinski rat” izazvali su burne reakcije, kako među povratnicima, tako i u FBiH.
Iz Instituta za istraživanje genocida Kanada su naveli kako, osim lekcija o ratnim zločincima kao herojima, negiranju genocida, postoji dio u kojem autor udžbenika opisuje Sud Bosne i Hercegovine i kaže “tamo sjede bošnjački i strani suci koji su preglasavanjem Srba na Sudu proglasili 9. januar neustavnim danom”.
Zbog veličanja ratnih zločina, negiranja genocida, negiranje bh. državnosti i njenog pravosuđa, od kojih je naročito negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca navedeno u Krivičnom zakonu BiH odlukom visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta 2021. godine, IGK je zatražio od Ureda Visokog predstavnika da odmah reagira i svojom odlukom stavi van snage akte Ministarstva prosvjete i kulture entiteta RS.
Nisu prvi koji su zatražili reakciju OHR-a, a “Slobodna Bosna” također je poslala upit da li će OHR ili sam visoki predstavnik reagirati na izmijenjen nastavni plan u RS-u.
Ništa od bonskih ovlasti
“Razočaravajuće je da se u kontekstu obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini ne uviđa njegova stvarna prednost, jer to je odlično sredstvo za prevazilaženje etničkih podjela i užasa iz prošlosti i osiguranje bolje budućnosti za nove generacije. Umjesto toga, obrazovni sistem se i dalje zloupotrebljava za daljnje stvaranje nepovjerenja. Etnocentrične perspektive i dalje dominiraju udžbenicima istorije i vidimo nove planove da se ide i korak dalje u iskrivljavanju činjenica o ratnim zločinima počinjenim tokom 1990-ih i pojedincima odgovornim za te zločine. Kvalitetno obrazovanje mora uključivati i evropske vrijednosti, uključujući toleranciju”, naveli su za “SB” iz OHR-a.
Iz OHR-a su pojasnili kako imamo primjere u poslijeratnoj Evropi kako se obrazovanje može koristiti ne da bi se njime zatrovalo razmišljanje mladih generacija, nego kako bi se osiguralo da oni odrastaju sa zajedničkim interesima i perspektivama, slobodama i vrijednostima, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost i uprkos ratovima i zločinima iz prošlosti.
“Nadležni organi vlasti u Bosni i Hercegovini trebali bi koristiti školske programe za promoviranje zajedničkih vrijednosti, kritičkog mišljenja i višeperspektivnosti, kako bi jačali međusobno razumijevanje i poštovanje.
Nadležni se trebaju suzdržati od poduzimanja radnji koje doprinose politizaciji i instrumentalizaciji prošlosti i fokusirati se na međusobno razumijevanje i pomirenje. Nastavni planovi i programi istorije čiji je cilj izmišljanje i relativizacija utvrđenih istorijskih činjenica su teret za nove generacije koje zaslužuju da znaju šta se dešavalo u BiH u periodu 1992-1995. godine. Svi koji smatraju da su dijelovi nastavnih planova i programa u suprotnosti s postojećim zakonskim okvirom trebaju to pitanje pokrenuti pred relevantnim pravosudnim organima”, rekli su za “SB” iz Ureda visokog predstavnika Bosne i Hercegovine.