Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović poručio je u petak da je poštivanje sudskih presuda važno za funkcioniranje svakog društva.
Također, apelirao je na žurnu stabilizaciju prilika u BiH, kao i prevenciju svih potencijalnih nesigurnosti.
– Potrebni su nam mudrost i dijalog da prevladamo izazove za EU budućnost koju smo odgovorni zajednički graditi – poručio je Čović na X-u.
Bio je 9. juli 2023. – dan kada su u Službenom glasniku RS objavljeni ukazi koje je potpisao Milorad Dodik, predsjednik RS-a. Dva zakona kasnije će biti osnov za optužnicu, koja je protiv njega i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika, potvrđena 11. augusta iste godine.
Ročište za izjašnjenje o krivici održano je u oktobru, a Dodik i njegova odbrana tada su ponavljali da ne razumiju optužnicu, tačnije, negiraju krivicu, što će dovesti do suđenja. Nakon nekoliko odgađanja i pokušaja da se ono premjesti u Banjaluku, što Sud Bosne i Hercegovine odbija, konačno se u januaru 2024. godine održava prvo ročište – za sudiju je tada imenovan Mirsad Strika. On je tada odlučio da se postupci protiv Dodika i Lukića vode odvojeno. Sudija Strika se nešto kasnije povlači, a postupak preuzima sutkinja Sena Uzunović, koja će proces protiv Dodika i Lukića opet sastaviti.
“Za dalje postupanje u ovom predmetu kao sudija pojedinac određena sam ja – Sena Uzunović. Mirsad Strika u maju ove godine ide u penziju, u međuvremenu će koristiti godišnje odmore iz prošle i ove godine, tako da je Mirsad Strika iz tih razloga zatražio prenos na drugog sudiju da ne bi došlo do odugovlačenja ovog postupka”, pojasnila je Uzunović.
“Ono što znamo jeste da oni pritiskaju Sud i Tužilaštvo, da je došlo do svađe o tome na koji način ovo treba da se završava i onda su tražili od Strike da to prelomi i odmah završi i donese očekivane za njih odluke”, tvrdio je Dodik.
Upravo su Dodik i njegova odbrana stalnim zahtjevima za izuzeće pokušali odugovlačiti ovaj proces, pa je tako Dodik više puta u sudnici i izvan nje nastojao da diskredituje sutkinju Uzunović, ali bezuspješno. I dok je proces protiv njega tekao, često su se ispred sudnice okupljale desetine građana, političkih istomišljenika, stranačkih zvaničnika.
I dok je ponašanje određene grupe okupljenih ispred Suda često podsjećalo na jeftinu predstavu, čime se, vjerovatno, značaj ovog procesa bezuspješno pokušao umanjiti, Tužilaštvo i Sud radili su svoj posao. Izvođeni su dokazi, saslušavani svjedoci, analizirane odluke i mogućnosti koje je Dodik mogao, a nije iskoristio. Odbrana je, s druge strane, uglavnom pokušala diskreditovati visokog predstavnika Christiana Schmidta, osporiti njegov legitimitet i odluke. U međuvremenu, netom prije završnih riječi proces je prekinut zbog Dodikove operacije. A u završnoj riječi Tužilaštvo je tražilo osuđujuće presude za Dodika i Lukića.
“Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta iz člana 203. a stav 1 Krivičnog zakona te nakon svih provedenih dokaza smatramo da su u cijelosti dokazani”, kazao je Nedim Ćosić, tužilac Tužilaštva BiH.
“Pokazalo se da je Tužilaštvo u službi stranog lica, a ne Bosne i Hercegovine. Dokazalo se da mi nismo srušili ni ustav Republike Srpske, ni Ustav Bosne i Hercegovine”, komentirao je Dodik.
Prvostepena presuda stigla je nakon godinu dana od početka procesa. Izricanju presude 26. februara Dodik nije prisustvovao.
“Osuđuje se na kaznu zatvora u trajanju od jednu godinu. Prema optuženom Miloradu Dodiku izriče se mjera sigurnosti zabrana vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina”, saopćila je sutkinja Suda Bosne i Hercegovine Sena Uzunović.
Nakon toga uslijedila je žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH. Ročište na kojem su razmatrane žalbe Tužilaštva i odbrane održano je 12. juna. Konačna presuda mjesec i po nakon toga. Vijeće u sastavu, Vesna Jesenković, Hilmo Vučinić i Amela Huskić potvrdilo je presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora, te šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske. Drugooptuženi u ovom predmetu Miloš Lukić oslobođen je optužbi.
Prema najavama, Dodikova odbrana najavila je apelaciju Ustavnom sudu. Nakon što iscrpe i tu mogućnost, ostaje im još Evropski sud za ljudska prava.