data-nosnippet>
Oslobađajuća presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta RS kojem je jučer CIK oduzeo mandat, u predmetu za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, pokrenula je novi val političke manipulacije i destruktivnih najava iz Banje Luke. Umjesto spuštanja tenzija i institucionalnog odgovora na ozbiljnu političku situaciju, vrh entitetske vlasti ponovo prijeti referendumom, nastojeći da predstavi lažnu sliku „volje naroda“ kao štit od vlastite političke i pravne odgovornosti.
Za Slobodnu Bosnu govori Enver Išerić, ugledni pravni stručnjak i član NES-a, koji jasno upozorava da je riječ o opasnoj i ustavnopravno neutemeljenoj avanturi.
„Očigledno je da Dodik vrlo teško podnosi i vrlo žestoko ga pogađaju odluke institucija BiH“, ističe Išerić za naš portal, komentirajući najave referenduma koje su uslijedile nakon presude.
Ovom rečenicom Išerić aludira na ključ razumijevanja političkog ponašanja predsjednika Republike Srpske: riječ je o emocionalno-političkoj reakciji, a ne o racionalnoj, institucionalnoj ili demokratskoj inicijativi. Referendum, kao najmoćniji izraz demokratske volje građana, u ovom kontekstu postaje instrument lične odbrane – simbolički „štit“ od političkog pada.
„U slučaju da održi taj referendum, on nema nikakvu pravnu snagu“, precizira Enver Išerić za Slobodnu Bosnu.
Pitanja o pravnoj validnosti takvog referenduma već su višestruko raspravljena – prema važećem Ustavu Bosne i Hercegovine i međunarodnim pravnim okvirima, entiteti nemaju pravo odlučivati o državnim nadležnostima niti dovoditi u pitanje teritorijalni integritet ili ustavni poredak države. Dakle, i sama ideja o referendumu kojim se odlučuje o „sudu“, „državi“, „OHR-u“ ili „nadležnostima BiH“ je besmislena iz pravne perspektive.
Krivična odgovornost i ustavni poredak
No, Išerić upozorava i na daleko ozbiljniju dimenziju:
„Time bi Dodik samo ušao u nivo krivičnog djela – napada na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine – i suočio bi se s Tužilaštvom i Sudom BiH.“
Drugim riječima, svaki pokušaj da se referendumom podriva ustavni poredak ne samo da je pravno ništavan, nego otvara vrata krivično-pravnom gonjenju. Takvo ponašanje ne bi se više tretiralo kao političko pitanje, nego kao ozbiljno krivično djelo.
Mogući epilog:
Prema Išeriću, vlast entiteta Republika Srpska može trenutno destabilizirati političke i sigurnosne prilike u zemlji, ali krajnji rezultat takve politike mogao bi biti suprotan od onoga što zagovornici referenduma žele:
„Moraju imati na umu činjenicu da izlaz iz takve situacije može imati samo jedan ishod: potpuni poraz njihove politike i ukidanje entiteta, te povratak na djelovanje po Ustavu Republike BiH.“
Politička destrukcija bez izlaza
Za kraj, Enver Išerić poručuje:
„Ako im to odgovara – neka nastave sa svojim destruktivnim politikama.“
Jasna poruka dolazi iz ugla uglednog pravnika: oni koji srljaju u sukob s državom, institucijama, međunarodnim pravom i unutrašnjim ustavnim poretkom – zapravo guraju cijeli entitet u političku i institucionalnu propast.
No, odgovornost je sada i na drugim političkim akterima i međunarodnoj zajednici. Jer, kako Išerić upozorava u izjavi za Slobodnu Bosnu, ukoliko se pravna država ne odbrani sada, sutra možda više neće imati mehanizme da reaguje.