data-nosnippet>
Visoki predstavnik za BiH, Christian Schmidt, proteklih dana je u novom intervjuu za medije opet neodređeno kazao hoće li na ovoj poziciji dočekati opće izbore 2026. godine ili ne. Također, javnosti je teško razlučiti postoji li međunarodni pritisak da se suzdrži od korištenja Bonskih ovlasti. Sve je više glasova koji su za odlazak OHR-a iz BiH, navodi se u prilogu RTVHB, medijskom glasilu Čovićevog HDZ-a.
– Za većinu novinarskih pitanja visoki predstavnik Schmidt ima nepotpun odgovor. Poput toga priprema li moguću odluku oko izmjena izbornog zakona. Opet naglašava da je važna inicijativa domaćih političara, ali za sada OHR ne ostavlja mogućnost odluka potpuno u rukama bh. institucija, navodi se.
– Ne smije se zanemariti uloga Republike Hrvatske u ovoj temi. Do sada se pozicija visokog predstavnika uglavnom podržavala ili umjereno komentirala. No, i u Hrvatskoj je sve više glasova da se zauzme čvršći stav prema trideset godina rada OHR-a.
Rečenice poput: “međunarodna zajednica može pomoći oko domaćeg dogovora, tu sam da potaknem institucije da djeluju…” i tako dalje, proteklih godina nisu urodile plodom, navodi se u prilogu.
Na koncu, Čovićevi novinari u Dnevniku su citirali politologa Ivana Pepića:
“Vijeće sigurnosti UN-a sada ima tri mogućnosti. Prvo, može formalizirati trenutačnu strukturu moći. To bi rezultiralo de facto okupacijom BiH od strane Upravnog odbora PIC-a, što je u suprotnosti s potvrdom lokalnog suvereniteta iz Dejtonskog sporazuma. Drugo, može legalizirati bonske ovlasti. Međutim, u tom slučaju trebalo bi uspostaviti transparentne međunarodne mehanizme revizije svake odluke, uključujući sudjelovanje svih potpisnika Daytonskog mirovnog sporazuma u tom procesu. Treće, može zabraniti bonske ovlasti, u skladu sa zahtjevima EU-a i Vijeća Europe, koji ističu da ‘zasigurno nije normalna situacija da neizabrani stranac ima takve ovlasti’.”
„Slobodna Bosna“ nedavno je izvijestila o pregovorima o zatvaranju Ureda OHR-a u Bosni i Hercegovini.
No, indikativne su i Schmitove najave izrečene na godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt obratio se iz Dejtona povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-Carl Bildt bio je prvi visoki predstavnik, ja sam osmi i radit ću na tome da budem posljednji – poručio je Schmidt, naglasivši da bi se u tom slučaju međunarodna zajednica, iako ne potpuno, mogla povući u pozadinu.
-Ljudi s pravom očekuju da međunarodna zajednica bude prisutna u izazovnim situacijama, kako bi pomogla onima koji su patili četiri godine, kazao je Schmidt.
Govoreći o budućnosti Bosne i Hercegovine, naglasio je važnost postizanja fer balansa između tri konstitutivna naroda i ostalih građana, ističući kako to nije jednostavan zadatak.
-Imamo, na primjer, pitanje Hrvata i odluka Ustavnog suda, kao i način izbora članova Predsjedništva, što su neki od ključnih izazova, naveo je.
Hoće li prije odlaska iz BiH i zatvaranja Ureda OHR-a Schmidt nametnuti odluke o izboru člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koje će pogodovati HDZ-u BiH ostaje da vidimo.