data-nosnippet>
Na zgradi opštine u banjalučkom naselju Mejdan, u neposrednoj blizini narodne kuhinje „Mozaik prijateljstva“, osvanuo je mural sa likom pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Potez je izazvao oštre reakcije i ocjene da predstavlja nastavak zabrinjavajuće prakse glorifikacije ratnih zločinaca na prostoru entiteta RS.
U saopćenju upućenom visokom predstavniku Christianu Schmidtu i glavnom tužiocu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Sergeu Brammertzu, Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražilo je hitnu reakciju međunarodne zajednice i sankcionisanje odgovornih.
„Ratni zločinci i njihova glorifikacija postali su instrument aktuelne vlasti u RS-u, s ciljem održavanja politike koja je devedesetih godina dovela do genocida i masovnih zločina“, navedeno je u pismu.
Posebno je naglašeno da se slična praksa godinama njeguje u Srbiji, gdje je postavljeno više od 150 murala sa likovima ratnih zločinaca u Beogradu, te preko 300 širom zemlje, a da se isti trend sada prenosi i na RS. „Sinoćnje postavljanje murala u Banjoj Luci samo je jedan u nizu poteza koji potencijalno najavljuju pokušaj oživljavanja scenarija iz devedesetih“, upozoreno je u obraćanju koje je, uz fotografije murala, dostavljeno OHR-u i tužilaštvu MRMKS-a.
Na ovo reagovao je i visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je u pismu predsjedniku Udruženja Muratu Tahiroviću poručio da u potpunosti dijeli zabrinutost zbog glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca.
– Kao što smo dosljedno ponavljali, OHR smatra negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, praksom koja je za svaku osudu i koja produbljuje podjele unutar društva i u konačnici podriva vladavinu prava – istakao je Schmidt.
Podsjetio je i da Krivični zakon Bosne i Hercegovine, izmijenjen njegovom odlukom 23. jula 2021. godine, jasno propisuje sankcije za negiranje, trivializiranje ili opravdavanje genocida, kao i za veličanje osoba osuđenih za ratne zločine.
– Ovi amandmani su doneseni, između ostalog, kako bi se suzbio govor mržnje koji se manifestuje kroz murale i slične oblike glorifikacije, a koji ugrožavaju javni mir i vrijeđaju žrtve. Pravne odredbe pružaju žrtvama dodatna sredstva za podnošenje krivičnih prijava, a pravosudne institucije su dužne reagovati po službenoj dužnosti – istakao je Schmidt, dodavši da je odgovornost na domaćim vlastima da brzo i efikasno reaguju.
Kao pozitivan primjer, Schmidt je naveo prvostepenu presudu u slučaju Vojina Pavlovića za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, naglašavajući da će OHR nastaviti podržavati pravosuđe BiH u procesuiranju takvih slučajeva u skladu s evropskim standardima.