Tokom ljeta u kojem su se evropski lideri fokusirali na šatl diplomatiju sa Donaldom Trumpom oko trgovine i Ukrajine, diskretno su šutjeli o još jednoj krizi na istoku Evrope. Više od devet mjeseci, masovni studentski protesti u Srbiji dovode u pitanje autoritarnu vladavinu Aleksandra Vučića, koji je na funkciji premijera i predsjednika već 11 godina. Do sada se Brisel uglavnom odlučio da skrene pogled u stranu, piše britanski The Guardian.
Katalizator za neke od najvećih demonstracija u historiji Srbije bio je urušavanje nadstrešnice nedavno renovirane Željezničke stanice u drugom po veličini gradu zemlje, Novom Sadu, što je dovelo do smrti 16 ljudi, podsjeća britanski medij.
Katastrofa se uglavnom pripisuje ukorjenjenim prevarama i korupciji koju je predvodila vladajuća Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića, i brzo je postala iskra za pokret za demokratske reforme.
Studenti zahtjevaju prijevremene izbore i novu eru transparentnosti i odgovornosti, u zemlji koja je i dalje kandidat za Evropske unije.
Kako su bijes i frustracija na ulicama rasli, Vučićev odgovor je postajao sve drakonskiji, opisuju.
Neosnovano tvrdeći da strani agitatori traže „uvezenu revoluciju“, predsjednik Srbije je pokrenuo nemilosrdne mjere protiv grupa civilnog društva koje primaju strana sredstva.
Na ulicama su orkestrirane rulje ovog mjeseca napadale demonstrante i navodno demolirala preduzeća u vlasništvu Vučićevih neistomišljenika. Bilo je mnogobrojnih izvještaja o policijskoj brutalnosti. Usred spirale nasilja, jedne nedavne antivladine demonstracije u Beogradu održane su pod sloganom „Pokažimo im da nismo vreća za udaranje“.
Demonstranti zaslužuju više podrške i solidarnosti od Evropske unije nego što dobijaju, ocjenjuje The Guardian.
Autokrata i cinik, Vučićevo prisustvo u politici zapadnog Balkana The Guardian ocjenjuje kao “maligno”.
Van granica Srbije, on dugo neguje “podmuklu i destabilizujuću etnonacionalističku agendu” u vezi sa Kosovom i Republikom Srpskom – etničkim srpskim entitetom u BiH. Kod kuće, on sve više postaje prijetnja demokratiji.
Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju utvrdila je da su parlamentarni izbori u Srbiji prošle godine bili obilježeni medijskom pristrasnošću i korištenjem vladinih resursa da bi se utjecalo na glasanje.
Autoritarni odgovor na proteste – koji su se proširili na mala mesta – doprinio je padu javnog povjerenja u lidera koji je iskoristio moć države da služi sopstvenim političkim interesima, navodi The Guardian.
Ako bi željela da je iskoristi, EU ima značajan ekonomski utjecaj koji može upotrijebiti.
EU osigurava više od 60 posto stranih direktnih investicija u Srbiju i obećao je 1,6 milijardi eura Beogradu do 2027. godine, vezanih za buduće reforme.
Ali Brisel nerado želi da vidi kako zemlja dalje klizi u rusku orbitu i, kao posljedica toga, ublažio je svaku kritiku upućenu Vučiću.
Sa svoje strane, predsednik Srbije je odigrao lukavo geopolitičko balansiranje, šaljući oružje preko trećih strana Kijevu, kao i Moskvi, i dajući EU ključni pristup značajnim rezervama litija u Srbiji.
Nakon nasilja ovog ljeta, Vučić je prošle sedmice sa zakašnjenjem pozvao na dijalog sa demonstrantima.
Ali ono što je Srbiji potrebno jesu slobodni i pošteni izbori i preokret autoritarnog režima iz protekle decenije, ističe britanski medij.
U vrijeme kada se liberalne vrijednosti EU dovode u pitanje i u Washingtonu, kao i u Moskvi i Pekingu, ona mora da se zauzme za njih mnogo snažnije i (da se posveti) borbi za demokratske reforme koje se odvijaju odmah izvan njenih granica.