data-nosnippet>
Kraj političke karijere Milorada Dodika, bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, je blizu.
Iako je uklonjen s dužnosti odlukom CIK-a Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik to ne priznaje i nastavlja prkositi.
CIK Bosne i Hercegovine je Dodiku oduzeo mandat predsjednika Republike Srpske 18. augusta 2025. godine nakon što je Sud BiH potvrdio presudu kojom je osuđen na godinu dana zatvora i zabranu bavljenja politikom na šest godina zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Najavljeno raspisivanje prijevremenih izbora
Milorad Dodik je, u skladu s mogućnosti koja postoji u BiH pravosuđu, otkupio kaznu zatvora za 36.500 KM, čime je formalno priznao presudu. No i dalje ne priznaje odluku da nije predsjednik i najavio je niz referenduma na kojima će “narod reći” ko je njihov predsjednik.
S druge strane, iz CIK-a su najavili kako će prema članku 14.3. Izbornog zakona BiH raspisati prijevremene izbore za novog predsjednika entiteta Republike Srpske. Milorad Dodik, koji odbija napustiti ured u Banjoj Luci, zaprijetio je da neće dopustiti provedbu izbora na kojima bi se birao njegov nasljednik i poziva sve stranke da na njima ne sudjeluju.
Uspon i pad
Prilagodljivost je osobina koju Dodiku priznaju i pobornici i protivnici. Političku karijeru je počeo pred prve višestranačke izbore u BiH 1990. godine kao član Saveza reformskih snaga Ante Markovića i izabran je u Parlament BiH.
Tokom rata djelovao je kao nezavisni zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, suprotstavljajući se politici vladajuće Srpske demokratske stranke (SDS) Radovana Karadžića. Godine 1996. osnovao je Stranku nezavisnih socijaldemokrata, kasnije Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao alternativu nacionalističkim strankama.
Premijer Republike Srpske postao je dvije godine poslije. Iako njegova stranka nije imala većinu, uz snažnu podršku međunarodne zajednice, posebno Sjedinjenih Američkih Država, došao je na vlast promičući reforme i suradnju s institucijama Bosne i Hercegovine.
U tom razdoblju davao je podršku hvatanju optuženika za ratne zločine, uključujući Ratka Mladića i Radovana Karadžića, što je bilo u skladu s politikom međunarodne zajednice i Dejtonskog sporazuma, uz citat koji mu se danas vraća kao bumerang – “ne može cijeli narod biti talac sudskog procesa nekog pojedinca.”
Nakon gubitka vlasti 2001. godine, Dodik sve više postaje nacionalist, u javnim nastupima ali i formalno, suprotstavljajući se centralizaciji vlasti u BiH. Godine 2006. ponovno je postao premijer Republike Srpske, započevši razdoblje vladanja koje je trajalo do zadnje odluke suda BiH.
“Ja znam savršeno dobro šta je bilo u Srebrenici. Bio je genocid i to je presudio sud u Den Haagu i to je nesporna pravna činjenica”, rekao je Dodik 2007. godine. Danas najavljuje kazne za sve one koji bi istu rečenicu ponovili.
Ko je pokvareni kriminalac?
Vezano je to bilo, kao i tokom cijele Dodikove karijere, uz vlast u Srbiji. U vrijeme predsjedništva Borisa Tadića Dodik je posjećivao njegove predizborne skupove, davao mu podršku, a Srpsku naprednu stranku Aleksandra Vučića nazvao je političkim pobačajem.
Vučić je za njega govorio da je pokvareni kriminalac. Danas su najbliži politički suradnici.
Od 2006. godine Dodik je bio premijer pa dvaput predsjednik Republike Srpske pa član Predsjedništva BiH i od 2022. opet predsjednik RS-a. U tom mandatu je nastavio s politikom sukoba s Bošnjacima u BiH i međunarodnom zajednicom zagovarajući odcjepljenje.
Nekoliko puta je najavljivao referendum o odcjepljenju ili samostalnosti, ali nikada ga nije proveo.
Dodikovi planovi za referendum su ustavom nedopušteni. Ako organizira referendum u Republici Srpskoj da mimo suda ostane predsjednik, to će biti kršenje svih unutarnjih normi Bosne i Hercegovine.
Referendum je bio najavljen odmah nakon presude 1. augusta ove godine pa je prvo pomaknut za kraj mjeseca, a sada i za kraj septembra.
Dodik više nema nikakvih prava ni ovlasti pa nijedan zakon kojega donese parlament RS ne može stupiti na snagu dok se ne imenuje vršitelj dužnosti predsjednika entiteta.
Potpiše li Dodik bilo kakvu odluku počinit će novo krivično djelo, a takvi papiri neće imati nikakvu zakonsku valjanost. No dok se čeka na referendume nižu se spekulacije o njegovoj političkoj budućnosti, od toga da će ga naslijediti sin do toga da bi mogao na neku dužnost u Srbiji.
Milorad Dodik prošao je u političkoj karijeri razne preobrazbe, od opozicije nacionalistima do glavnog nacionaliste u bh. entitetu RS, od američkog igrača na početku karijere do ruskog čovjeka na kraju karijere, od čovjeka koji se poziva na sudske presude do čovjeka koji ne priznaje sud države u kojoj živi…
Posljednjih dana uporno ponavlja da se neće povući i nastavit će borbu i dodaje da se vanredni izbori za njegovog nasljednika na mjestu predsjednika neće održati i kako su i on i narod spremni platiti kakvu god cijenu za svoje postupke.
“Niti jedna škola, dom kulture, neće se moći koristiti za održavanje izbora”, zaprijetio je Dodik.
U BiH se nalazi misija EUFOR Althea, pojačana nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Daniel Serwer, američki profesor sa sveučilišta Johns Hopkins i stručnjak za Balkan, u analizi za Peacefare.net piše: “Dodikova secesionistička retorika i potezi poput prijetnji referendumom povećavaju napetosti, posebno u etnički mješovitim područjima.”
“Međutim, Dodik zna da nema dovoljnu podršku za stvarno odcjepljenje – ni unutar RS-a, gdje bi ekonomska izolacija bila katastrofalna, ni u Srbiji, koja ne želi ugroziti svoje odnose s EU-om”, dodaje Serwer.
Dodiku će uskoro biti oduzet i diplomatski pasoš BiH.
Što to u praksi znači za Dodika, za “Slobodnu Bosnu” pojasnio je Igor Crnadak, šef Kluba zastupnika PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a.
-Ovdje se radi o normalnoj proceduri, svaki funkcioner je dužan da vrati diplomatski pasoš kada mu mandat istekne ili se iz nekog drugog razloga prekine.
Sa druge strane, prema Pravilniku o diplomatskim pasošima, Dodik ima pravo na doživotni diplomatski pasoš kao bivši član Predsjedništva BiH.
Prema tome, ukoliko to bude želio, Dodik se može obratiti Ministarstvu inostranih poslova BiH, da mu se odobri novi diplomatski pasoš, samo što u njemu ne bi pisalo “predsjednik Republike Srpske”, nego bi pisalo “bivši član Predsjedništva BiH”, kazao je Crnadak.