data-nosnippet>
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravila je u Washingtonu, i to na sastanku iza zatvorenih vrata sa zamjenikom američkog državnog sekretara Christopherom Landauom. Zanimljivo je da se o ovoj posjeti nije moglo pronaći ništa na službenim stranicama Predsjedništva BiH, niti je bila u protokolarnoj najavi, što ukazuje na posebnu diskreciju oko ovog susreta.
Prema informacijama dopisnika FTV-a iz Washingtona Ivice Puljića, razgovori su se vodili o uklanjanju Milorada Dodika iz političkog života, uz zahtjev da se protiv njega u budućnosti ne otvaraju novi sudski procesi. Puljić tvrdi i da SAD insistiraju da se 23. novembra održe prijevremeni predsjednički izbori u RS. Naglašava da je ovo drugi susret Cvijanović – Landau u posljednja četiri mjeseca, te da šestomjesečna američka viza koju je dobila može biti znak da Washington očekuje rezultate u tom periodu.
Cvijanović je u SAD otputovala u pratnji Ane Trišić-Babić, bivše Dodikove dugogodišnje savjetnice za vanjsku politiku, što je u političkim krugovima protumačeno kao znak Dodikovog nepovjerenja i pokušaj kontrole. Međutim, prema Puljiću, telefoni izaslanstva nisu radili dok su boravili u Washingtonu, a kretanje Cvijanovićke nadzirala je američka tajna služba. U svemu tome, ključnu logističku podršku pružila je Ambasada Srbije, dok kontakt s bh. diplomatskim osobljem uopće nije postojao.
Politički analitičar Davor Gjenero naglašava da je SAD uspio ono što je dugo pripremao – da Dodikovu najodaniju saradnicu pretvori u njegovu potencijalnu nasljednicu i faktor postdodikovske tranzicije. “Željka Cvijanović je prihvatila ulogu koja joj je nuđena i time postala figura od koje Dodik strepi. Nametanje Trišić-Babić kao pratnje pokazuje njegov strah, ali i nemoć da je zadrži pod kontrolom”, rekao je Gjenero.
On ističe da je posjeta Cvijanović Washingtonu zapravo tehnička priprema za period nakon Dodika. “Simbolično, odmah nakon njenog povratka i susreta Dodika sa Vučićem, Dodik je odustao od najavljenog bojkota prijevremenih izbora. To je jasna poruka da je prihvatio da mora otići, makar pod uslovom da se ne otvaraju novi procesi protiv njega”, kaže Gjenero.
Analitičari zaključuju da Cvijanović, iako sada dobija međunarodnu podršku, vjerovatno neće dugo trajati u ulozi tranzicijske liderke, slično kao što je uloga Biljane Plavšić nakon Radovana Karadžića bila kratkotrajna i opterećena ličnim i političkim ograničenjima. Dodik, pak, sve manje ima manevarskog prostora da nametne svog nasljednika – bilo sina Igora, bilo bliske saradnike poput načelnika Laktaša Miroslava Bojića ili Siniše Karana. Proces je, smatraju, već izmakao njegovoj kontroli.