Hrvatska demokaratska zajednica BiH pokušat će kroz nove izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine izdejstvovati da se hrvatski, ali i bošnjački član Predsjedništav BiH biraju iz federalnog Doma naroda, odnosno klubova hrvatskog i bošnjačkog naroda.
Ovo je u razgovoru ekskluzivno potvrdio Zlatko Miletić, delegat u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda PS
– To je ono što se sada vrti kao opcija. Znam da su tražili i da su dobili podršku od međunarodne zajednice. Došli su na ideju, to još nije u proceduri, ali će se desiti kada izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje su sada u proceduri padnu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, potvrdio je Miletić.
On navodi da je ideja već razrađena kako bi izgledala nova rješenja.
– Traže da idu na novu izmjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u tom smislu da se izbor člana Predsjedništva BiH vrši kroz delegate u Domu naroda Parlamenta FBiH. To bi važilo i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Da li je to moguće izvesti na taj način kako su oni zamislili vidjet ćemo. Mislim da bez izmjena Ustava BiH da se to ne može naopraviti. No, oni misle da može, ističe Miletić.
Građani ne vjeruju osovini Čović-Dodik
U konačniti i to pitanje kada bi riješili kako oni žele, upozorava Miletić svakako se mora radi ljudi koji su podnosili apelacije Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, a najstarija je iz 2009. godine, riješiti i to pitanje ostalih istovremeno.
– Pa neka razmisle o mogućnosti kada imamo tri, zašto ne bismo imali i četvrtog člana Predsjedništva iz reda građana Bosne i Hercegovine koji se tako izjašnajvaju ili iz reda nacionalnih manjina. Po meni to ne bi trebalo predstavljati nikakav problem. Ako već to radimo imamo Dom naroda PS BiH da uvedemo tu ostale. Ne govorim o njihovoj brojnosti. Ali, ako se već konotiraju na federalni, uvjetno rečeno, tu postoje delegati iz reda ostalih. Onda je red da i na državnom domu imamo takav dom, odnosno takva rješenja, ističe Miletić.
Kako će se iz te situacije izaći, navodi, u ovom trenutku je teško procijeniti. Ali, ističe moraju svi popustiti da bi se došlo do tih rješenja “da eventualno zadovoljimo te njihove frustracije”.
-Moram napomenuti da ovdje postoje frustracije od strane bošnjačkog naroda, da eventualno u tom Predsjedništvu BiH o stvarima o kojih možda zavisi budućnost BiH ne dođe uvjetno rečeno do preglasavanja. Očigledno ova osovina zla u BiH Čović – Dodik su za svašta sposobni. Građani BiH, bar većina građana u BiH njima ne vjeruje u tom smislu da oni Bosnu i Hercegovinu toliko vole, a da sutra neće nešto napraviti što je u suprotnosti sa interesima BiH. I u tome je najveći problem, upozorava MIletić.
I kada bi se Čović, kaže, prvenstveno on, kada bi na drugačiji način doživljavao bošnjački narod u BiH možda bi se situacija relaksirala. Za Dodika ističe Miletić ne treba ni da se govor jer je opet i na posljednjoj konferenciji ljude nazvao muslimanima i opet se izruguje u tom smislu.
– Ali, kada bi Čović na drugačiju način pokazao empatiju prema BiH kao državi i kada bi pokazao drugi narativ, drugi način razmišljanja da u biti to neće uraditi i da povuće svoju izjavu iz 2011 koju je dao u Švicarskoj i koja kruži po društvenim mrežama koju je većina građana BiH mogla vidjeti gdje govori o trećem entitetu, o njegovim namjerama šta hoće oivdje da uradi i izvine se logorašima koje je prisiljavao na prisilni rad stvari bi se mogle promijeniti. Tim nekim stvarima onda bi eventualno možda mogao pridobiti simpatije i onda mu Miletić ili bilo koji drugi čovjek koji nije iz HDZ-a BiH ne bi predstavljao opasnost niti bilo kakav problem, ističe Miletić.
HDZ-ova marginalizacija Hrvata
Miletić navodi da je trenutno jedan od prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine čiji je predlagač Marina Pendeš u ime HDZ-a BiH još u proceduri.
– Na jednoj od tih sjednica Doma naroda PS BiH kada su vidjeli da će taj zakon pasti i da kao takav neće se više moći vratiti u proceduru oni su ga napuštajući sjednicu namjerno održali “živim” i on se još uvjetno nalazi u proceduri. Taj zakon po svom sadržaju i po svom narativu, pa i po nekim tehničkim karakteristikama je zaista protuustavan i on je diskriminatorski prije svega kada je u pitanju hrvatski narod. S tim da on ustvari tretira Hrvate da oni nemaju, cijeli hrvatski narod u Bosni i Hercegovini pravo jednakog glasa. Neki su favorizirani u odnosu na neke druge. Uglavnom se to radi o kantonima koji oni uvjetno rečeno ne priznaju kao svoje. Ne znam kako bi to objasnio. To se odnosi na Unsko-sanski, Sarajevski, Tuzlanski, Bosanskopodrinjskog, Zeničko-dobojskog…, upozorava Miletić.
Dokle će ta agonija trajati, kaže, nije poznato. Navodi da razumije tu njihovu vrstu frustracije, ali misli da put kako oni to rade da je pogrešan i da to tako ne treba raditi.
– U biti treba napraviti neku vrstu Izbornog zakona BiH gdje neće biti diskriminacije bilo koga, ne samo kada su u pitanju Hrvati već i građani Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, koje oni vrlo često zaboravljaju. Prijedlog predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da se Federacija BiH podijeli na dva dijela, možda bi to bilo i dobro, ali kada bi Republiku Srpsku podijelili na tri dijela i da imamo još jedan dio gdje bi makar ti građani, koje oni ružno nazivaju ostalim, koji nisu konstitutivan narod, da se za njih napravi neki distrikt gdje bi i oni mogli živjeti. Te njihove ideje konačne etničke podjele Bosne i Hercegovine, to jednostavno neće proći. Naravno, oni mogu insistirati na tim stvarima, ali nema od toga ništa, istakao je Miletić.
Navodi da je išao sam čak u tom smislu da im predloži da ako im on predstavljam opasnost i smetnju, to se vrlo lako može riješiti.
– Neka se vrate na procedure Izbornog zakona BiH kako je to predviđao aprilski, odnosno travanjski paket, da se izbor članova Predsjedništva BiH vrši u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Mislim da je to najracionalnije rješenje, sa najmanje posljedica. A, u biti oni bi opet imali većinu i mogli bi izabrati tog nekog svog koga oni vide kao takvog, istakao je Miletić.
Da li će Miletić biti kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Otvoreno je govorio o tome zašto je rekao da bi mogao biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda, kako je do toga došlo i šta o tome misli.
– Ne znam kakvim oni mene očima vide i kakvim me doživljavaju. Na prozivke članova HDZ-a BiH sam rekao, ako Dragan Čović bude kandidat za člana Predsjedništva BiH da ću se i ja prijaviti. Pošto je on u međuvremenu, makar verbalno od tog odustao kolege su me pitale zašto i ja javno ne odustanem od toga. Objasnio sam da s obzirom da ja ne vjerujem u njegov integritet imajući u vidu njegovu ratnu prošlost, kriminal kojim se bavio uključuući i ratne zločine ne mogu to učiniti. Jednostavno mu ne vjerujem. Dok oni ne pokažu svojim potezima u političkom kontekstu da je to tako uvijek postoji uvjetno rečeno ta vrsta mogućnosti. Ali, nemam posebnih afiniteta da to radim u životu, da budem član Predsjedništva BiH. Mislim da ni ta vrsta posla meni ne odgovara. Neispunjavam i neke uvjete, pošto sam ja perfekcionista u nekom smislu, da bi se bavio s tim poslom. Nadam se da će biti prilike da u narednom periodu to građanima objasnim zašto imam takvo mišljenje o tome, dodao je Miletić.
Pokušava, kaže, iz te priče zaista, prije svega njima da pomogne da se to pitanje riješi.
– Međutim, ljudi su ušli u tu priču preko medija. A, ne dijalogom. Svaki dan sjedim u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako je neko bio zainteresovan za to pitanje mogao je doći pa reči, da sjednemo, pa da pitamo šta ti misliš i kako mislisliš, možemo te zamoliti da uradiš ovo ili ne uradiš ono. Ali, ovdje nema te vrste komunikacije. Ne samo po tom pitanju nego nema ni po jednom pitanju. Svaki taj problem on će na kraju morati završiti nekakvim dijalogom, morat će završiti nekakvim zakonskim rješenjem, istakao je Miletić.