„Slobodna Bosna“ je u nekoliko navrata pisala o očajničkim pokušajima Milorada Dodika, bivšeg entitetskog predsjednika, koji ne posustaje u namjeri da se riješi „crne liste“ i američkih sankcija koje mu je nametnula upravo administracija predsjednika Donalda Trumpa u njegovom prvom mandatu.
Dodik nemilice troši milionska proračunska sredstva kako bi stigao do zacrtanog cilja, no to mu do sada nije uspjelo.
Na istom zadatku nalazi se i kompletno rukovodstvo režima u Banjoj Luci. Svjedočili smo kako je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, nakon jednoglasne odluke Predsjedništva BiH da nominira Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir, na društvenoj mreži X označila američkog predsjednika, šaljući mu izravnu poruku.
Kako je ranije izvijestila „Slobodna Bosna“, Dodik je novcem poreskih obveznika plaćao, i još uvijek plaća, Roda Blagojevicha.
Njegov otac Rade bio je oficir jugoslavenske vojske, a u Americi je radio u jednoj od brojnih čeličana po kojima je savezna država Illinois poznata. Majka mu je rođena u Chicagu, ali su joj roditelji porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Prije ulaska u svijet politike 1990-ih, Blagojevich se bavio advokaturom i bio pomoćnik državnog tužioca. Kao član Demokratske partije, bio je 40. guverner američke države Illinois od 2003. do 2009. godine.
Kao guverner, bio je odgovoran za imenovanje na senatorsko mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon izbora Baracka Obame za predsjednika. U jednoj izjavi rekao je da to „zlatno mjesto“ ne namjerava dati „za ništa“.
Optužen je da je pokušao iznuditi sredstva za kampanju u zamjenu za donošenje zakona u korist kladionica i trkačkih organizatora, te da je od rukovodioca jedne dječije bolnice tražio novčane priloge za svoju guvernersku kampanju.
Godinu dana prije isteka mandata, 2008. godine, Blagojevicha su uhapsile savezne vlasti zbog sumnje na korupciju i lažno svjedočenje. Osuđen je na 14 godina zatvora.
Prije spektakularnog pada, pojavio se u Trumpovom rijaliti showu „The Celebrity Apprentice“, gdje ga je Trump „otpustio“.
Nedugo nakon što je preuzeo dužnost u januaru, Trump je potpisao „puna, potpuna i bezuvjetna“ pomilovanja za blizu 1.600 ljudi osuđenih ili optuženih u vezi s neredima na Capitolu 2021. godine.
Amerikanci razotkrili Dodika
Sasvim je jasno da Milorad Dodik koristi sličnu retoriku poput Blagojevicheve kako bi izlobirao ukidanje sankcija i skidanje s američke „crne liste“ kod Trumpove administracije — iste one koja ga je prvobitno sankcionirala.
Sličan propali pokušaj dogodio se nedavno dolaskom bivšeg gradonačelnika New Yorka i Trumpovog odvjetnika Rudolpha Giulianija.
Navode „Slobodne Bosne“ potvrdio je i ugledni The New York Times, koji piše da saveznici Donalda Trumpa nastoje ojačati vođu na Balkanu kojeg podržava Vladimir Putin.
Kampanja utjecaja oslanja se na saveznike američkog predsjednika, uključujući Giulianija, kako bi jednog srpskog političara prikazali kao žrtvu političkog progona.
Samo nekoliko sedmica nakon što je Trump započeo svoj drugi mandat, Giuliani se našao 7.000 kilometara dalje — u Bosni i Hercegovini. Umjesto crvene kape s natpisom „Make America Great Again“, nosio je kapu s porukom „Make Srpska Great Again“, pišu američki mediji.
Njegovo pojavljivanje na političkom skupu Milorada Dodika označilo je početak skupe i široke kampanje utjecaja, čiji je cilj bio uvjeriti Trumpovu administraciju da stane u odbranu proruskog lidera koji pokušava zadržati vlast uprkos pritiscima iz Washingtona.
Prema dokumentima podnesenim američkom Ministarstvu pravosuđa, u kampanju su uključeni lobisti i odvjetnici povezani s Trumpom, plaćeni oko 300.000 dolara mjesečno.
Njihov cilj bio je prikazati Dodika kao „Trumpa s Balkana“ — žrtvu političkih progona sličnih onima koje, kako tvrde Trump i Giuliani, i sami trpe.
Trumpova administracija distancirana, ali utjecaj ostaje
Iako se Trumpova administracija javno distancirala od Dodikovih zahtjeva, kampanja je imala određenih uspjeha — uključujući sastanke s dvojicom visokih diplomata koje je imenovao američki predsjednik, te djelomično ublažavanje sankcija Dodikovom timu.
Ova operacija, navodi The New York Times, predstavlja novi model stranog lobiranja prilagođen Trumpovoj eri: više se ne radi o tradicionalnim lobističkim firmama i izvještajima, nego o direktnom utjecaju na predsjednika i njegovu bazu putem ideološke i medijske identifikacije.
Bivši guverner Rod Blagojevich, kojeg je Trump pomilovao u februaru nakon osude za korupciju, potpisao je ugovor s Dodikovom vladom već u martu.
„Bilo mi je očito dok sam bio u zatvoru – gledao sam što rade predsjedniku Trumpu. Isto se sada događa u Europi, ne samo Dodiku i Republici Srpskoj, nego i u Francuskoj, Brazilu i Rumunjskoj“, izjavio je Blagojevich.
Kao dio ugovora, on objavljuje tekstove i poruke na društvenim mrežama u kojima Dodika prikazuje kao žrtvu „političkog progona“.
Giuliani objavljuje Dodikovo pismo
Giuliani je na društvenim mrežama objavio Dodikovo pismo, hvaleći njegovu „hrabrost i patriotizam“, te uspoređujući njegovu borbu s vlastima BiH s vlastitim sukobima s američkim „dubokim državnim strukturama“.
„Vi i predsjedniče Trump bolje od bilo koga razumijete bezobzirnu prirodu duboke države i do koje mjere će ići u napadima na političke protivnike“, napisao je Dodik.
Dodikovi saradnici, koristeći konzervativne lobiste i odvjetnike bliske Trumpovoj administraciji, pokušavaju se predstaviti kao saveznici američkog predsjednika u njegovoj borbi protiv „globalnih elita“ i „političkog progona“.
U Washingtonu su njegovi zastupnici isticali da Dodik, poput Trumpa, želi „vratiti suverenitet svojoj zemlji“ i oduprijeti se „nametnutoj vladavini stranih birokrata“.
Zabrinutost međunarodne zajednice
Međunarodni diplomati upozoravaju da ovakvi pokušaji predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti BiH, gdje Dodik godinama prijeti otcjepljenjem Republike Srpske i rušenjem Dejtonskog sporazuma.
Predstavnici EU i UN-a izražavaju zabrinutost da bi eventualna podrška iz Washingtona mogla ohrabriti Dodika na još radikalnije korake — uključujući stvaranje paralelnih institucija i oružanih snaga.
„Ono što se događa sada nije samo lokalna balkanska drama,“ rekao je jedan zapadni diplomat. „To je test koliko daleko će ići Trumpova administracija kada se interesi autoritarnih vođa poklope s njenim političkim narativima.“
Dodik nastavlja graditi imidž „žrtve progona“, a njegovi mediji prikazuju Giulianija i Blagojevicha kao heroje koji razumiju njegovu borbu.
Analitičari upozoravaju da se radi o modernom obliku lobiranja — kombinaciji populizma, medijske manipulacije i ličnih veza.
„Ne radi se više o pisanju izvještaja ili sastancima u Kongresu. Radi se o tome ko može dobiti Trumpovu pažnju — ili barem njegovu objavu na Truth Socialu“, navodi američki stručnjak za vanjsku politiku.
Za Milorada Dodika, koji se suočava s novim sankcijama i optužnicama, podrška iz Washingtona — makar simbolična — može značiti politički opstanak.
A za Rudyja Giulianija, nekada slavljenog „američkog gradonačelnika“, to je još jedna prilika da se vrati u svijet globalne politike — sada pod novim sloganom:
„Make Srpska Great Again.“