Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda krajem mjeseca će održati sjednicu na kojoj će raspravljati o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Među dokumentima koji će poslužiti kao osnova za diskusiju nalazi se i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta. Zbog protivljenja Ruske Federacije, koja trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, Schmidt neće prisustvovati sjednici krajem mjeseca.
Kako je izvijestio dopisnik FTV-a iz Sjedinjenih Američkih Država Ivica Puljić, takav je dogovor postignut još na prethodnom zasjedanju kada se razmatrao raniji Schmidtov izvještaj. Na sjednici će prisustvovati i Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
FTV je objavila sažetak Schmidtovog izvještaja koji će biti predstavljen pred Vijećem sigurnosti UN-a.
68. izvještaj Visokog predstavnika za provedbu Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini
Opća ocjena situacije / Sažetak
Prije nego što pređem na sadržaj ovog izvještaja, želim naglasiti da sam odlučio slijediti nešto drugačiju strukturu od uobičajene. Razlog za to leži u specifičnoj situaciji u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina i činjenici da ovaj dokument obuhvata period koji prethodi 30. godišnjici potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) — važnoj prekretnici u istoriji zemlje. U tom razdoblju održani su i komemorativni događaji povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, koji su protekli dostojanstveno i svečano.
Ovaj izvještaj pokriva razdoblje od 16. aprila do 15. oktobra 2025. godine.
Kriza u Bosni i Hercegovini i izazovi za državne institucije
Politička kriza u Bosni i Hercegovini uslijedila je nakon niza poteza vlasti Republike Srpske i njenog bivšeg predsjednika Milorada Dodika, usmjerenih protiv države i njenih institucija. Ovi događaji nisu izolovani incidenti izazvani isključivo presudom Suda BiH i kasnijom odlukom Centralne izborne komisije o prestanku Dodikovog mandata, već predstavljaju nastavak dugoročno planirane političke strategije.
Uprkos političkim tenzijama, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i dalje su očuvani. Iako su postojali strahovi da bi sigurnosne agencije mogle biti uvučene u sukob, ti su rizici bili kratkog daha. Sukob je ostao ograničen na političku sferu, dok je transformacija vojne moći u civilne institucije, ostvarena kroz Dejtonski mirovni sporazum, ponovo pokazala svoju efikasnost. Stabilizacijska uloga snaga EUFOR-a i odluka o povećanju njihovog prisustva na terenu ne smiju se zanemariti.
Politička cijena krize, evropske integracije i propuštene prilike
Napadi na Dejtonski sporazum i njegove institucije imali su značajne političke i institucionalne posljedice. Zemlja se našla u strukturalnoj krizi s ozbiljnim geopolitičkim implikacijama. Iako je Opći okvirni sporazum za mir tokom tri decenije bio temelj mira i napretka, njegov potencijal je ozbiljno ugrožen.
Bosna i Hercegovina nesumnjivo pripada evropskoj porodici, ali njen put ka članstvu u Evropskoj uniji koče postupci domaćih političkih elita, naročito onih iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. Uprkos propuštenim prilikama, usvajanje Programa reformi od strane Vijeća ministara krajem septembra predstavlja pozitivan signal i može otvoriti put novom zamahu evropskih integracija.
Obaveza poštivanja mirovnog sporazuma
Uporna neslaganja političkih aktera oko temeljnih principa Dejtonskog sporazuma intenzivirana su nakon potvrde presude protiv bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika. Sporna pitanja uključuju odluke Ustavnog suda BiH, međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika, kao i teme poput državne imovine, budžeta, NATO integracija i evropskog puta.
Dejtonski mirovni sporazum nije opcionalan dokument — njegove odredbe predstavljaju minimalne obaveze koje sve strane moraju poštovati. Teritorijalni integritet, suverenitet i politička nezavisnost Bosne i Hercegovine moraju biti poštovani od strane svih. Presude državnih sudova i odluke Ustavnog suda obavezujuće su i moraju se provoditi bez izuzetka.
Političke posljedice i raspad državne koalicije
Tokom izvještajnog perioda, državna koalicija se raspala. Stranke Trojke (SDP, NiP, NS) povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok su HDZ i SNSD odbili rekonstrukciju Vijeća ministara. Time je državna vlast praktično blokirana, a napredak u reformama zaustavljen.
Dogovor o Agendi reformi naglašava koliko su brojne prilike izgubljene zbog političkih sukoba. Kriza je isključivo politički proizvedena, a rješenja se mogu pronaći unutar postojećih institucija, ako postoji volja za kompromisom.
Referendum u Republici Srpskoj
Odluka Narodne skupštine RS od 22. augusta 2025. o raspisivanju referenduma na nivou cijelog entiteta zakazanog za 25. oktobar 2025. izazvala je ozbiljnu zabrinutost međunarodne zajednice. Takvi referendumi nemaju pravnu osnovu jer se odnose na pitanja izvan entitetske nadležnosti i predstavljaju kršenje Aneksa 4 i 10 Dejtonskog sporazuma.
Ustavni sud BiH je 10. septembra donio privremenu mjeru kojom su suspendovane odluke NSRS-a i zabranjene sve aktivnosti u vezi s njihovim provođenjem.
Slučaj Kovačević
Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Slaven Kovačević potvrđuje da se ustavna pitanja moraju rješavati unutar institucija BiH, a ne nametanjem spolja. Iako Sud nije prihvatio njegov zahtjev, BiH i dalje ima obavezu da provede prethodne presude, uključujući i ustavne izmjene.
Intervencije visokog predstavnika i finansijska stabilnost
Zbog izostanka odgovornosti domaćih institucija, visoki predstavnik je bio primoran intervenirati kako bi spriječio finansijski kolaps države. Odlukama je osigurao zaštitu državnih institucija i omogućio Centralnoj izbornoj komisiji da se pripremi za opće izbore 2026. godine.
Vojna misija EU i sigurnosna situacija
Misija EUFOR-Althea ostaje ključna garancija mira i stabilnosti. Produženje njenog mandata 1. novembra 2024. bilo je od presudne važnosti. Uloga EUFOR-a u očuvanju sigurnosti i sprječavanju eskalacije kriza ostaje nezamjenjiva.
Državna imovina i ekonomski izazovi
Pitanje državne imovine i dalje je neriješeno i predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju. Zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom koju je donio Ustavni sud, Federacija BiH je ekonomski pogođenija od RS-a, jer poštuje odluke Suda. Potrebno je pronaći rješenje koje će omogućiti razvoj, ali bez kršenja ustavnih načela.