data-nosnippet>
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda krajem mjeseca održat će sjednicu na kojoj će razmatrati aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Među dokumentima koji će poslužiti kao osnova za raspravu nalazi se i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta. Zbog protivljenja Ruske Federacije, koja trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, Schmidt neće prisustvovati sjednici.
Na prethodnom zasjedanju dogovoreno je da se njegov izvještaj razmatra bez njegovog prisustva. Sjednici će prisustvovati i Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. FTV je objavila sažetak 68. izvještaja visokog predstavnika za provedbu Mirovnog sporazuma u BiH, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2025. godine.
Kriza u BiH i izazovi za državne institucije
Politička kriza u Bosni i Hercegovini nastupila je nakon niza poteza vlasti Republike Srpske i bivšeg predsjednika Milorada Dodika, usmjerenih protiv države i njenih institucija. Ovi događaji nisu izolovani incidenti, već dio dugoročno planirane političke strategije. Uprkos napetostima, mir i stabilnost u zemlji ostali su očuvani, a sukobi su se zadržali u političkoj sferi. Povećano prisustvo snaga EUFOR-a pokazalo je da Dejtonski mirovni sporazum i dalje efikasno doprinosi očuvanju stabilnosti.
Političke posljedice i evropske integracije
Napadi na Dejtonski sporazum imali su ozbiljne političke i institucionalne posljedice, uz značajne geopolitičke implikacije. Iako BiH pripada evropskoj porodici, njen put ka članstvu u EU i dalje koče domaće političke elite, posebno one iz vladajuće koalicije u RS-u. Kao pozitivan pomak ističe se usvajanje Programa reformi krajem septembra, što bi moglo otvoriti prostor za novi zamah evropskih integracija.
Obaveza poštovanja mirovnog sporazuma
Politička neslaganja u vezi s tumačenjem Dejtonskog sporazuma dodatno su se produbila nakon presude protiv Milorada Dodika. Sporna pitanja uključuju odluke Ustavnog suda, ulogu međunarodne zajednice i visokog predstavnika, pitanje državne imovine, budžet, kao i proces NATO i EU integracija. Dejtonski sporazum nije stvar izbora – njegove odredbe moraju se poštovati, uključujući teritorijalni integritet, suverenitet i političku nezavisnost BiH.
Raspad državne koalicije i propuštene prilike
Tokom izvještajnog perioda došlo je do raspada državne koalicije. Stranke Trojke (SDP, NiP, NS) povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok su HDZ i SNSD odbili prijedlog o rekonstrukciji Vijeća ministara. Napredak u reformskim procesima gotovo je u potpunosti zaustavljen, a najavljeni referendum u RS-u za 25. oktobar izazvao je zabrinutost međunarodne zajednice zbog mogućeg kršenja ustavnog i pravnog okvira.
Slučaj Kovačević i djelovanje visokog predstavnika
Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Slaven Kovačević potvrđuje da se ustavna pitanja moraju rješavati unutar institucija BiH. Visoki predstavnik intervenisao je kako bi spriječio finansijski kolaps, zaštitio državne institucije i omogućio Centralnoj izbornoj komisiji pripreme za opće izbore 2026. godine.
Vojna misija EU i sigurnosna situacija
EUFOR-Althea i dalje predstavlja ključnu garanciju mira i stabilnosti u BiH. Produženje njenog mandata 1. novembra 2024. bilo je od izuzetne važnosti. Uloga EUFOR-a u očuvanju sigurnosti i sprječavanju eskalacije kriza ostaje nezamjenjiva.
Državna imovina i ekonomski izazovi
Pitanje državne imovine i dalje je neriješeno i ozbiljno usporava ekonomski razvoj zemlje. Federacija BiH je u nepovoljnijem položaju u odnosu na RS, jer dosljedno poštuje odluke Ustavnog suda. Neophodno je što prije pronaći rješenje koje će omogućiti razvoj, a da pri tome ne budu narušena ustavna načela i vladavina prava.