data-nosnippet>
Upozorava da će strane kompanije nesumnjivo biti odvraćane od ulaganja u regiju ako postoji razlog za vjerovanje da kompanije povezane s političkim elitama imaju nepravednu prednost u dobivanju ugovora ili da je plaćanje mita norma za rad.
Državne institucije u Bosni i Hercegovini su zarobljene od strane vladajuće elite, od kojih mnogi zloupotrebljavaju nedostatak transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru da se služe sopstvenim interesima.
Ovo je u intervjuu za Fenu izjavila Annalise Burkhart, programski saradnji i istraživač Transparency Internationala Sjedinjenih Država iz Washingtona.
Već neko vrijeme pratim dešavanja u BiH, ali više pažnje posvećujem otkako sam prošle godine putovala u zemlju i radila sa svojim kolegama u TIBiH na promoviranju njihovog skupa problema i povezanih izvještaja ovdje u SAD-u. Moj glavni zaključak o pitanjima korupcije sa kojima se BiH suočava – na osnovu razgovora sa kolegama i drugim stručnjacima – je da zemlja pati od korupcije na najvišim nivoima vlasti, što znači da su državne institucije zarobljene od strane vladajuće elite, od kojih mnoge zloupotrebljavaju nedostatak transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru da služe sopstvenim interesima – istaknula je.
Po njenim riječima, ovo također potvrđuju i nalazi najnovije procjene sistema nacionalnog integriteta BiH Transparency Internationala, koja daje niz preporuka za reformu u oblastima koje se tiču upravljanja javnim finansijama, budžetiranja i politike sukoba interesa.
Upozorava da će strane kompanije nesumnjivo biti odvraćane od ulaganja u regiju ako postoji razlog za vjerovanje da kompanije povezane s političkim elitama imaju nepravednu prednost u dobivanju ugovora ili da je plaćanje mita norma za rad.
– Nedostatak transparentnosti i sposobnosti da se ispune međunarodno priznate zaštitne mjere protiv pranja novca, koje postavljaju multilateralna tijela kao što je Radna grupa za finansijsku akciju (FATF), može rezultirati nesigurnom klimom za ulaganja i gubitkom poslovnih prilika – kazala je Burkhart.
Ona je bila jedan od panelista na Ekonomskom forumu jugoistočne Evrope koji se održan u maju u američkom Kongresu, čiji su organizatori bili Transatlantska mreža lidera i Evropski centar Atlantskog vijeća iz Washingtona.
Kaže da su njen tim i ona imali priliku da istaknu ova pitanja na raznim forumima i konferencijama, demonstrirajući međusektorsku prirodu korupcije i nezakonitog finansiranja.
– Nijedno društvo nije imuno na korupciju. Pokušavamo da to pojačamo i podstičemo usvajanje mjera koje jačaju finansijske sisteme protiv prljavog novca i jačaju javne institucije kako bi bile transparentnije i odgovornije ljudima kojima služe. Na primjer, Transparency International je decenijama radio na zalaganju za transparentnost stvarnog vlasništva, koja efektivno zabranjuje korištenje anonimnih kompanija – kazala je.
Objašnjava da korporativna tajnost podstiče pranje prihoda stečenih krivičnim djelima kao što je trgovina ljudima ili drogom, pomaže bogatima u izbjegavanju poreza i predstavlja privlačno sredstvo za miješanje u izbore i politiku.
– Potpuna lista posljedica se proteže i dalje od toga. A ovo je samo jedan aspekt fokusa Transparency Internationala. Zalažemo se oko raznih pitanja, uključujući ograničavanje korupcije u rudarskoj industriji, povrat imovine i povraćaj ukradenih javnih sredstava, zaštitu uzbunjivača i pravo na informacije. Uz uspostavljanje osnovnih mjera dobrog upravljanja, zemlje će biti bolje opremljene da se prilagode rastućim prijetnjama koje slabe demokratske institucije i podstiču sukobe – rekla je Burkhart.
Ranije ove godine, njen ured u Transparency Internationalu bio je ključan u tome da Kongres donese zakon koji dozvoljava krivično gonjenje stranih lidera koji su uzimali mito ili su umiješani u korupciju.
Pojasnila je da sada američki Zakon o sprečavanju stranog iznuđivanja ili FEPA smatra krivično odgovornim stranog zvaničnika (ne samo vođe) kada traži ili prihvati mito od američke osobe ili kompanije, uključujući strane kompanije kojima se javno trguje u SAD-u.
Ranije je američki zakon protiv mita – Zakon o koruptivnim praksama (FCPA) – samo učinio nezakonitim da američka osoba ili kompanija daju mito. Sada, sa FEPA, „strana potražnje“ mita je efektivno kriminalizovana. Ovo je najveće proširenje američkog zakona protiv mita od donošenja FCPA 1977.
– Naš ured je bio snažno uključen u kampanju koja stoji iza njegovog usvajanja, okupljajući desetine organizacija i lidera iz cijelog političkog spektra kako bi podržali njegovo usvajanje. Konsultovali smo ogranke TI širom svijeta i dobili povratne informacije da bi postojanje zakona poput FEPA-e snažno odvratilo službenike u njihovim zemljama od traženja mita, te da će FEPA podržati i pomoći u daljnjim naporima u borbi protiv korupcije u zemlji – navela je Burkhart.
Na kraju je govorila i o slučaju tužiteljice Tužilaštva BiH Enise Adrović, koja smo zbog rada na slučajevima protiv korupcije 24 sata dnevno živi pod policijskom pratnjom, a imala je priliku da se o tome pobrati i Kongresu Sjedinjenih Država.
Burkhart kaže da veliki dio borbe jedne zemlje protiv korupcije zavisi od kapaciteta i volje pravosuđa da se pozabavi slučajevima, bilo da se radi o mitu, pranju novca ili organiziranom kriminalu. Zato je tema najnovijeg Indeksa percepcije korupcije Transparency Internationala – godišnje rangiranje 180 zemalja i teritorija širom svijeta prema njihovom percipiranom nivou korupcije u javnom sektoru – fokusirana na rastuće globalne napade na pravosudne sisteme i njihovu nezavisnost.
– Moj ured radi sa brojnim vladinim agencijama SAD-a na promoviranju pozitivne uloge u inicijativama za borbu protiv korupcije i vladavinu prava širom svijeta, tako da uvijek razmišljam šta bi SAD mogle učiniti bolje da podrže rad pojedinaca poput tužiteljicea Adrović. Jedan od izazova za koji se sjećam da je istakla bio je dugo vrijeme obrade koje je bilo potrebno drugim međunarodnim agencijama za provođenje zakona da ispune njen zahtjev za informacijama. Kao članica civilnog društva u Sjedinjenim Državama uvijek mislim šta bi američka vlada mogla učiniti da bolje podrži ove napore širom svijeta. Sjećam se da je tužiteljica Adrović istakla izazov dugog procesiranja koje je bilo potrebno organima za provođenje zakona da procesuiraju njene zahtjeve za informacijama. Uvijek postoje mogućnosti za jaču međunarodnu saradnju u tom pogledu, i ako ikada dođe do raskrsnice koja bi zahtijevala informaciju iz SAD-a, voljela bih da naše vlasti budu u mogućnosti da ponude pravovremeni odgovor. I naravno, postoje i drugi načini na koje SAD mogu pomoći pravosuđu širom svijeta, bilo da se radi o smještaju pravnih klinika za praktičare ili omogućavanju pristupa alatima za digitalizaciju i automatizaciji – kazala je Burkhart za Fenu.