Prijava protiv Dodika odnosila se na podjelu poticaja iz državnog budžeta za kompanije koje su u vlasništvu ili suvlasništvu njegove djece.
Članovi Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine odlučili su da neće pokretati postupak protiv Milorada Dodika, iako je prijava podnesena prije nekoliko godina, dok je obavljao dužnost člana Predsjedništva BiH. U prijavi se navodi da su njegova djeca bila vlasnici ili suvlasnici firmi koje su dobijale poticaje iz državnog budžeta, što je prema tada važećem zakonu predstavljalo sukob interesa. Međutim, budući da prethodni saziv Komisije nikada nije otvorio postupak, današnji sastav to — prema obrazloženju — također ne može učiniti.
Prijava je zaprimljena prije nekoliko godina, ali raniji saziv Državne komisije za sprečavanje sukoba interesa, koji su činili isključivo državni parlamentarci, nikada nije pokrenuo zvaničnu proceduru. U periodu između 2018. i 2022. godine Dodik je bio član Predsjedništva BiH, a tadašnji zakon omogućavao je utvrđivanje sukoba interesa. No, zakon je u međuvremenu promijenjen, a Dodik više ne obnaša državnu funkciju.
Prijava se konkretno odnosila na dodjelu poticaja firmama koje su u vlasništvu ili suvlasništvu Dodikove djece, ali članovi starog saziva Komisije „nisu se mogli dogovoriti“, kako je rečeno na današnjoj sjednici Komisije, koja od tada više formalno ne uključuje parlamentarce.
Nije Dodik jedini
„Donijeta je odluka o nepokretanju postupka s obzirom na to da prethodna komisija nije pokrenula postupak“, rekao je Dženan Šećerbajtarević, predsjednik Komisije.
Podsjetimo, Dodiku je nakon osuđujuće presude mandat predsjednika Republike Srpske prestao odlukom Centralne izborne komisije BiH.
Osim Dodika, Komisija je razmatrala i slučaj bivšeg federalnog parlamentarca Muniba Jusufovića, člana SBB-a, čiji je sin u isto vrijeme bio član upravnog odbora javnog preduzeća, što tadašnji zakonski propisi nisu dopuštali.
„Bila je zabrana da bliski srodnik bude u upravnom odboru“, rekla je Danka Polovina Mandić iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).
Komisija ipak nije mogla izreći sankciju, jer predmet datira iz prethodnog postupka koji nije zaključen na vrijeme.
„Utvrditi odgovornost, a ne izreći sankcije po meni je nepostojeće“, rekla je Slavka Alagić, članica Komisije.
Razmatran je i predmet Amela Kovačevića, koji je nakon odlaska sa pozicije savjetnika u Ministarstvu vanjskih poslova BiH postao direktor BH Telekoma. Komisija je obustavila postupak jer je šestomjesečni period zabrane prelaska na funkciju u javnom preduzeću bio uslovljen time da se radi o „preduzeću od javnog interesa“, što je APIK utvrdio da BH Telekom — kao dioničarsko društvo — nije. Također, nije postojala istovremenost obavljanja funkcija.
„On nije istovremeno obavljao funkciju savjetnika i direktora. Nemamo istovremenost“, naveli su iz APIK-a.
Odgovornost nije utvrđena ni za Edhema Bičakčića, nekadašnjeg federalnog premijera, koji je paralelno bio član Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi i predsjednik udruženja finansiranog iz budžeta. I ovaj postupak obustavljen je i predmet arhiviran.
„Nema elemenata da se pokrene postupak po novom zakonu, a nije pokrenut ni po starom“, saopštili su iz APIK-a.
Portal Detektor ranije je pisao da Komisija za godinu dana postojanja nije donijela nijednu odluku niti izrekla sankciju protiv funkcionera. Dok organizacije civilnog društva upozoravaju na neefikasnost i netransparentnost, iz Komisije su tvrdili da odluka nije bilo jer „nisu imali pečat“.
Naredna sjednica
U novembru, dvije godine nakon što je Transparency International u BiH podnio prijavu protiv Sevlida Hurtića, Komisija je utvrdila da je državni ministar za ljudska prava i izbjeglice bio u sukobu interesa. Na sjednici održanoj 3. novembra izrečena mu je novčana kazna — umanjenje dijela plate u narednim mjesecima — jer je njegova privatna firma dobijala milionske poslove od države. Prijava je podnesena u oktobru 2023., a postupak je formalno pokrenut u februaru 2024.
Na današnjoj sjednici razmatrano je još pet slučajeva, ali su postupci obustavljeni ili je ustanovljeno da se aktuelni zakon ne može primijeniti na period na koji se predmeti odnose.
Članovi Komisije nisu se usaglasili ni oko održavanja naredne decembarske sjednice. Dejan Ružić, Danijela Despotović i Slavka Alagić predlagali su da se sjednica ne održi, s obzirom na to da im pet mjeseci nisu isplaćene naknade za rad.