Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić boravio je u Washingtonu, gdje je učestvovao kao glavni govornik na međunarodnoj konferenciji “30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma“. Događaj je organizirala organizacija US–Europe Alliance, a domaćin konferencije bio je William & Mary Washington Center.
Skup je okupio eksperte, diplomate, profesore i političke predstavnike koji su analizirali tri decenije Dejtonskog sporazuma, trenutne izazove u Bosni i Hercegovini i perspektive buduće sigurnosti i demokratizacije regiona.
Komšić: „Dejton je uspostavio mir, ali mir nije savršen“
U svom obraćanju, Komšić je istakao da je prije trideset godina potpisani Opći okvirni sporazum za mir zaustavio brutalni troipogodišnji rat i omogućio BiH da obnovi državnost, institucije i politički sistem.
„Dejton je omogućio mir. Iako taj mir nije uvijek bio savršen ili potpun – postao je činjenica u svakodnevnici građana, a ta činjenica nema alternativu“, poručio je Komšić.
Naglasio je da je sporazum potvrdio državno-pravni kontinuitet BiH, te zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima na političkoj i vojnoj podršci u ključnim momentima.
Povratak izbjeglica i ekonomski rast
Komšić je u govoru naveo da se prema podacima UNHCR-a u Bosnu i Hercegovinu vratilo više od milion izbjeglica i raseljenih osoba, što naziva jednim od najvećih procesa povratka u postratnoj Evropi.
Istakao je da BiH bilježi decenijama stabilan ekonomski rast između 2 i 5 posto te da se izvoz kontinuirano povećava.
Evropski i NATO put.
Komšić je podsjetio da je Evropsko vijeće u martu 2024. godine otvorilo pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, 17 godina nakon potpisivanja SSP-a.
Također je naglasio nastavak saradnje s NATO-om kroz Akcioni plan za članstvo i godišnje programe reformi, uz podršku Paketa za izgradnju odbrambenih kapaciteta usvojenog na samitu u Madridu.
„Najveći problem – etnički model vlasti“
Iako Dejton naziva najuspješnijim mirovnim sporazumom američke diplomatije u 20. stoljeću, Komšić smatra da je najveći njegov nedostatak što ustavna struktura nije omogućila dovoljno jake iskorake u ljudskim pravima, političkoj jednakosti i osiguranju građanskog modela vlasti.
Prema njegovim riječima, sadašnji ustavni okvir „nagrađuje etnonacionalne politike“, što stvara prostor za političke krize, blokade i diskriminaciju, o čemu svjedoče i presude Evropskog suda za ljudska prava.
Kritike separatističkih politika
Komšić je upozorio da je Bosna i Hercegovina posljednjih godina suočena s najtežim sigurnosnim i političkim izazovima od završetka rata, uz porast secesionističkih aktivnosti unutar BiH i, kako tvrdi, podršku takvim politikama iz susjednih država.
„Politička agresija se i danas realizira kroz separatističke snage, a trenutni ustavni okvir umjesto da obeshrabruje, zapravo podstiče etničku ekskluzivnost“, kazao je Komšić.
„Implementacija presuda Evropskog suda je ustavna obaveza“
Komšić je naglasio da u političkom diskursu vlada pogrešna percepcija kako bi uvođenje građanskog modela vlasti predstavljalo odstupanje od Dejtona. Naprotiv, ističe da Evropska konvencija o ljudskim pravima ima primat nad Ustavom BiH, te da presude Evropskog suda moraju biti provedene.
„To nije izgradnja nove nacije, nego učvršćivanje svjetskog mira“, dodao je.
„Bosanski mir je dugovječniji od versajskog“
U završnici govora, Komšić je istakao simboličnu težinu bosanskog mira, uprkos njegovim čestim izazovima.
„Naš mir je već dugovječniji od versajskog, možda čak stabilniji i od jaltskog. Bosna i Hercegovina živi svoj mir na poseban način koji pruža nadu da će trajati“, istakao je.
Posebno je zahvalio američkim vojnicima koji su godinama nakon rata čuvali mir u BiH te završio govor porukom da su sloboda, jednakost i pravda temelji na kojima BiH mora nastaviti graditi svoje društvo.