data-nosnippet>
Slučaj u kojem je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac poslao visokom predstavniku Christianu Schmidtu vojni šljem iz Drugog svjetskog rata izazvao je niz burnih reakcija u domaćoj i međunarodnoj javnosti. Nakon diplomatskih osuda koje su stigle od više ambasada, među kojima se posebno istakla reakcija Sjedinjenih Američkih Država, o svemu se oglasio i predsjednik SNSD-a i entiteta RS, Milorad Dodik.
Dodik je izjavio da ne razumije zašto je ovaj čin izazvao takvo negodovanje u međunarodnim diplomatskim krugovima, naglašavajući kako će lično „provjeriti o čemu se radi“. Prema njegovim riječima, reakcije brojnih ambasada dolaze „bez jasnog razloga“, dok u isto vrijeme, kako tvrdi, nisu reagovale na ranije odluke visokog predstavnika za koje on smatra da su „rušile Ustav BiH i Dejtonski sporazum“.
U svom obraćanju Dodik je ponovio svoju dugo izražavanu poziciju o Christianu Schmidtu, ponovo ga nazivajući „okupatorom“. Pritom je govorio o historijskim paralelama između nacističkih formacija iz perioda Drugog svjetskog rata i, kako je naveo, sadašnjih „političkih namjera“ visokog predstavnika. Naglasio je da su nacističke jedinice tokom rata „nanijele ogromne gubitke srpskom narodu“, te ustvrdio kako, prema njegovom viđenju, Schmidt „na sofisticiran način radi na istom cilju – okupaciji prostora Republike Srpske“.
Dodik je zatim prešao na širi politički kontekst, tvrdeći da Schmidt radi na „slabljenju Republike Srpske“, „brisanja srpske historije“ te „potkopavanju stečenog prava na demokratski izbor“. Posebno se osvrnuo na činjenicu da visoki predstavnik nije demokratski izabran, te da njegova pozicija, prema Dodiku, predstavlja ozbiljan udar na politički suverenitet u Bosni i Hercegovini.
Jedna od najzapaženijih Dodikovih izjava bila je ona u kojoj tvrdi da je Schmidt ranije prisustvovao okupljanju ratnih veterana Luftwaffea iz vremena Trećeg rajha, što je nazvao dokazom „ideološke povezanosti“. Iako takve tvrdnje nisu potvrđene niti potkrijepljene dokazima, Dodik ih je iskoristio kao okvir za dodatnu kritiku međunarodnog predstavnika.
Iako nije iznenadilo da je kritikovao Schmidtove poteze i reakcije zemalja EU, uz tvrdnju da nisu reagovali kada su, kako kaže, „bile ugrožene ingerencije RS“, Dodik je posebno naglasio kako ga je zaprepastila reakcija Sjedinjenih Američkih Država. U svom obraćanju rekao je da je zbunjen činjenicom da američka administracija interveniše po ovom pitanju, navodeći pri tome izjave Donalda Trumpa da se SAD, navodno, „neće miješati u unutrašnje stvari drugih zemalja“. Dodik je zaključio da će „provjeriti“ šta stoji iza ove diplomatske reakcije.
U završnom dijelu obraćanja, Dodik je branio postupak Staše Košarca, navodeći kako „svako ima pravo na svoj stav“, pa tako i ministar vanjske trgovine. Naglasio je da se šljem koji je poslan Schmidtovom uredu može posmatrati kao svojevrsna poruka i poručio da je možda „krajnje vrijeme da Nijemci pokupe svoje zaostavštine koje su ostavile veoma loše posljedice po srpski narod“.
Ovaj događaj, kao i Dodikove izjave koje su uslijedile, dodatno su produbile političke tenzije u BiH, posebno u odnosima između institucija RS i međunarodne zajednice. Diplomatama koje su ranije reagovale naročito je zasmetala simbolika Drugog svjetskog rata, koja se smatra krajnje neprikladnom i potencijalno destabilizirajućom, dok domaći politički akteri ovaj slučaj koriste u okviru već ustaljenih retoričkih i političkih sukoba koji se intenziviraju pred izbore i u politički osjetljivim trenucima.