data-nosnippet>
Prema preliminarnim rezultatima prijevremenih izbora u Republici Srpskoj, kandidat SNSD-a Siniša Karan zadržava minimalnu prednost, dok opozicione stranke insistiraju na sveobuhvatnoj provjeri izbornog procesa. Traže grafološke analize, otvaranje vreća i čak ponavljanje izbora u Doboju, Zvorniku i Laktašima. Odluka Centralne izborne komisije BiH sada je ključna.
U opoziciji smatraju da bi eventualni preokret i dodjeljivanje mandata kandidatu SDS-a Branku Blanuši otvorilo prostor za novu, umjereniju politiku. Analitičari ocjenjuju da bi Blanuša, kao osoba koja ne pripada stranačkim sukobima, zastupao smireniji pristup, bez nacionalnih tenzija koje se u RS-u često koriste kao sredstvo političkog opstanka.
U slučaju da Karan bude potvrđen kao predsjednik RS-a, ostaje pitanje koliku bi stvarnu moć imao, s obzirom na to da se Milorad Dodik i dalje ponaša kao da obavlja tu funkciju, iako mu je mandat istekao. Stručnjaci naglašavaju da Dodik već godinama djeluje izvan svojih nadležnosti i da je teško povjerovati da bi sada prepustio ključne odluke bez vlastite saglasnosti.
Politikolog Velizar Antić smatra da bi se, ukoliko Karan preuzme dužnost, u Republici Srpskoj nastavila identična politika koju je vodio Dodik, te da Karan ne bi imao autonomiju u odlučivanju. To, prema njegovom mišljenju, potvrđuje i činjenica da je Dodik u izbornoj noći lično proglasio Karanovu pobjedu, dok se Karan zahvaljivao i otvoreno pozivao na Dodikovu politiku i “23 godine kontinuiteta”.
Nakon prvih reakcija na rezultate, situacija je dodatno zakomplikovana:
– Dodik se ponašao kao da je lično pobijedio na izborima, iako nije bio kandidat.
– Siniša Karan još uvijek nema zvanično potvrđen mandat.
– Ana Trišić–Babić obavlja funkciju v.d. predsjednice Republike Srpske, uprkos ozbiljnim pravnim sumnjama u ustavnost njenog imenovanja.
Tako se Republika Srpska našla u gotovo apsurdnoj situaciji: tri različite osobe u javnom prostoru pokušavaju obavljati jednu funkciju – jednu bez mandata, jednu bez potvrde i jednu koja tvrdi da je privremeno preuzela dužnost.
Politička analitičarka Tanja Topić naglašava paradoks da su izbori održani zbog sudske presude koju Dodik javno ne priznaje, ali je istovremeno aktivno učestvovao u kampanji i proglašavanju pobjednika izbora koje osporava.
Dok je SDS za kandidata odabrao univerzitetskog profesora s reputacijom profesionalnosti i umjerenosti, SNSD je zadržao praksu oslanjanja na Dodikove najodanije saradnike. Novinar Aleksandar Trifunović smatra da Dodik svjesno bira politički slabije ljude kako bi izbjegao konkurenciju i zadržao potpunu kontrolu, dok članovi njegove porodice imaju sve veći uticaj na kadrovske odluke.
Opozicija tvrdi da je tokom izbora došlo do “brutalnih krađa” te najavljuje pravnu borbu kako bi dokazala da je Blanuša osvojio većinsku podršku birača. Iako SNSD pokušava demonstrirati snagu, pad podrške u većim urbanim sredinama – posebno u Banjaluci i Prijedoru – ukazuje na značajne promjene u političkom raspoloženju, dok Bijeljinu i dalje nisu uspjeli u potpunosti politički kontrolisati.