Nakon deset godina institucionalne blokade, formiran je Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK). Riječ je o instituciji koja bi trebala poslati jasnu poruku da u borbi protiv kriminala i korupcije nema nedodirljivih. Činjenica da se ispituju i pojedine odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine može se tumačiti kao dokaz da zakon važi jednako za sve, te da se povjerenje u državu gradi istinom, a ne njenim prikrivanjem.
U tom kontekstu dio novogodišnje poruke federalnog premijera i predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića, u kojoj je poručio da borba protiv kriminala i korupcije mora biti „beskompromisna i neumoljiva“, mogao bi se i pohvaliti – pod uslovom da iza tih riječi stoji dosljednost.
Međutim, u emisiji Plenum, emitovanoj u utorak navečer na Federalnoj televiziji, Nikšić je potvrdio da još uvijek nije saslušan u predmetu „Vahidin Munjić i drugi“, u javnosti poznatom kao slučaj „Spengavanje“. Ovaj predmet dospio je u fokus javnosti nakon objave prepiski iz telefona Vahidina Munjića, u kojima je komunicirao s Nikšićem, njegovom šeficom kabineta Arijanom Huseinović-Ajanović, uposlenikom FUP-a Muhamedom Ohranovićem i Ervinom Mušinovićem.
U jednoj od poruka Nikšić je Munjiću naveo kako bi bilo dobro „spengati nekog krimimalca“, nakon čega se interesovao za predmet „Autoceste FBiH“ u kojem je postupala Federalna uprava policije, po čemu je cijeli slučaj i dobio naziv. Premijer je potvrdio autentičnost poruka, kao i činjenicu da je komunicirao s Munjićem.
POSKOK je, nakon objave prepiski, u svojstvu osumnjičenih za više koruptivnih krivičnih djela ispitao četiri osobe i izrekao im mjere zabrane. Vahidin Munjić je u vrijeme formiranja Vlade FBiH obavljao funkciju vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije. Arijana Huseinović-Ajanović bila je šefica kabineta premijera Nikšića i predsjednica Komisije za izbor i imenovanja članova nadzornih odbora u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala. Muhamed Ohranović bio je zadužen za komunikaciju između FUP-a i kabineta premijera, dok je njegova supruga imenovana za jednu od direktorica u JP Elektroprivreda BiH. Ervin Mušinović imenovan je za direktora Policijske akademije na Vracama.
„Nažalost ja još nisam saslušan, a volio bih da dam izjavu i da pojasnim šta se radi u uredu premijera. Koliko mi dobijamo pitanja kad će šta biti na Vladi ja mislim da bi dvije trećine FBiH moglo da odgovara u istom postupku“, kazao je Nikšić, pokušavajući relativizirati odgovornost osumnjičenih koji su se raspitivali o imenovanjima i predlagali konkretna imena.
U tom kontekstu, rođak Vahidina Munjića, Safet Trakić, imenovan je za jednog od izvršnih direktora JP BH Pošta, a imenovanje je, prema dostupnim prepiskama, dogovarano između Munjića, Ohranovića i Huseinović-Ajanović. Također se razgovaralo i o imenovanju direktora KPZ-a Sarajevo. Javnosti još uvijek nisu dostupne sve poruke koje su predmet istrage.
POSKOK je prije nekoliko dana ponovo vršio pretrese na više lokacija, uključujući kancelarije Ureda premijera i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, kako u vezi ovog predmeta, tako i drugih slučajeva.
Da Nikšiću ipak ne odgovaraju provjere i aktivnosti POSKOK-a, institucije koju je svečano otvorio početkom maja, sugerišu i njegove izjave o radu tužilaštva.
„Po anonimnim prijavama vrlo rado naša tužilaštva rade te postupke. Možda je najlakše ispitivati ta imenovanja u odnosu na nešto krupnije i veći kriminal“, kazao je Nikšić, aludirajući na provjere imenovanja u Nadzornom odboru i Upravi JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, gdje su također izrečene mjere zabrane, kao i na kašnjenje s imenovanjem direktora Porezne uprave FBiH.
„Posao Vlade i premijera je da imenuje, da donosi zakone. Da ja pokažem čitav čaršaf kako su te funkcije podijeljene politički i šta smo zatekli. Ne mogu da vjerujem da je to krenulo od ove vlade. Neka Poskok radi ni po babi ni po stričevima. Krenuli su od nas“, kazao je premijer.
data-nosnippet>

