Danas je kao grom iz vedra neba odjeknula vijest da je u posljednjem izvještaju Ureda za reviziju navedeno da je Federacija BiH u 2023. godini završila u deficitu 536 miliona KM, iako je 2022. godine imala pozitivan finansijski rezultat (suficit) u iznosu od 203 miliona KM.
Na pitanje kako je do ovoga katastrofalnog rezultata došlo za samo godinu dana, a što se poklapa sa dolaskom nove federalne vlade na čelu sa Nerminom Nikšićem, pokušao je u programu BHRT odgovoriti potpredsjednik FBiH i zvaničnik SDP-a Igor Stojanović.
Stojanović je za BHRT kazao da je osnovni razlog ovom minusu negativno poslovanje Elektroprivrede BiH
“Pri odlasku vlade FBiH na čijem je čelu bio Fadil Novalić nije se razgovaralo o minusima koji su se dešavali od Elektroprivrede do budžeta ministarstava. (…) Desilo se to da se napravio ogroman minus od 360 miliona na nivou rudnika o kojem niko u javnosti nije pričao u proteklom periodu. Zbog toga je rudnik Zenica u procesu zatvaranja, zbog toga je rudnik u Brezi 60 miliona u minusu i takođe se razmišlja šta će se uraditi sa tim rudnicima. Zbog toga lagano staje proizvodnja. Dakle, govorimo o kičmi funkcionisanja Federacije BiH”, kazao je Stojanović.
Stojanović nije pojasnio kakve veze minus u budžetu FBiH ima sa poslovanjem jednog javnog preduzeća kao što je Elektroprivreda BiH.
Da je Stojanović ovaj odgovor izmislio na brzinu, kako bi opravdao svog stranačkog šefa koji je ujedno federalni premijer, jasno je iz odgovora koji su nešto kasnije ponudili iz ministarstva finansija Federacije BiH.
Naime, Ministrastvo finansija FBiH ni na jednom mjestu finansijske probleme Elektroprivrede BiH ne navode kao uzrok budžetskom deficitu.
Kako su naglasili iz Ministarstva finansija FBiH, prihodovna strana već usvojenog budžeta nije ostvarena u cijelom iznosu, čime je projicirani deficit dodatno porastao.
Kao primarne razloge rasta projiciranog deficita istakli su:
Izostanak uplate prihoda od krajnjih korisnika usljed nemogućnosti servisiranja obaveza po osnovu kredita preduzeća Autoceste FBiH (AC FBiH) u iznosu od 183 miliona KM, koje je novi saziv Vlade, s ciljem stabilizacije poslovanja i omogućavanja novog investicijskog ciklusa, reprogramirao prošle godine;
Navedeno je rezultiralo, kako tvrde u Ministarstvu finansija, nemogućnošću realizacije prodaje potraživanja u iznosu od 100 miliona KM, što je također planirano na prihodovnoj strani budžeta za 2023.;
Izostanak planiranog prihoda od pozajmice Svjetske banke za razvojne projekte (DPL) u iznosu od 109 miliona KM;
Izostanak planirane dividende od BH Telecoma je također utjecalo na smanjenje prihodovne strane u iznosu od 35 miliona KM.
Navedene stavke u ukupnom zbroju iznose više od 420 miliona KM, što, kako su konstatirali, dovoljno govori o značajnom smanjenju prihodovne strane budžeta, za koju tvrde Ministarstvo finansija nije moglo utjecati niti je predvidjeti.
Pritom je u istom periodu, rekli su iz ministarstva, dodatno porasla rashodovna strana budžeta. Izdvojili su neke od najznačajnijih rashoda:
Usvojene izmjene i dopune Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom su rezultirale dodatnim rastom rashodovne strane za 67 miliona KM;
Odluka o izvanrednom usklađivanju penzija u od 3,9 posto, počevši s isplatom penzija za maj 2023., gdje je procijenjeno da će za navedeno usklađivanje biti potrebno osigurati dodatnih 45,9 miliona KM u tekućoj fiskalnoj godini;
Usljed rasta kamatnih stopa u eurozoni rasli su izdaci za kamate za preuzete kreditne obaveze u iznosu od 62,9 miliona KM;
Primjena Zakona o podršci porodicama s djecom je iziskivala dodatna sredstva u iznosu od 15,6 miliona KM;
Za Fond solidarnosti je izdvojeno dodatnih 10 milion KM, čime je ukupno izdvajanje za Fond solidarnosti iznosilo 43,5 miliona KM, što je u poređenju s prethodnom godinom rast za više od 50 posto.
Za Ministarstvo finansija FBiH je iz prethodno navedenog, kako su istakli, evidentno da su spomenuti rashodi mogli izazvati značajno veći deficit od realiziranog, a da su to spriječili korektivnim mjerama na rahodovnoj strani budžeta, čime je, kako tvrde, ostvarena ušteda u iznosu većem od 100 milion KM.
“Uprkos ostvarenom deficitu, Ministarstvo finansija je u zakonskom roku izmirilo sve obaveze planirane budžetom, a koje su se odnosile na 2023. U tom duhu je nastavljeno i u ovoj godini, uz naglasak na većoj fiskalnoj odgovornosti pri upravljanju dugom”, naveli su iz ministarstva..
Tako je u prvih osam mjeseci ove godine ukupno otplaćeno, kako su istakli, više od 770 miliona KM već stvorenog duga dok istovremeno novo zaduženje nije premašilo 342 miliona KM.
Sve ovo, kako su zaključili u Ministarstvu finansija Federacije BiH, jasno upućuje na činjenicu da uspješno održavaju finansijsku stabilnost te da redovno osiguravaju isplate iz budžeta.
Ocijenili su da vrijedi dodati da je planom aktivnosti u ovoj sedmici predviđena isplata u iznosu većem od 50 miliona KM na ime redovnog izmirenja obaveza, od čega se najveći dio odnosi na izdvajanja za poljoprivredu, raseljene osobe te mala i srednja preduzeća i obrtnike.
