Nekadašnji predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i aktuelni lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će 25. i 26. januara boraviti u Izraelu, gdje bi, prema njegovim riječima, trebalo da se sastane s predsjednikom te države. Ovu informaciju Dodik je saopštio tokom svog obraćanja na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 9. januara, neustavnog Dana Republike Srpske, koja je održana u Brčkom.
Najava putovanja dolazi u trenutku kada se Milorad Dodik formalno više ne nalazi ni na jednoj državnoj ili entitetskoj funkciji, osim što obavlja dužnost predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Upravo ta činjenica ponovo otvara brojna pitanja o prirodi i svrsi njegovih međunarodnih aktivnosti, ali i o tome u kojem kapacitetu se predstavlja stranim zvaničnicima.
Posebnu pažnju javnosti izaziva način na koji će Dodik realizovati putovanje u Izrael. Nakon ranijih kontroverzi vezanih za korištenje aviona Vlade Republike Srpske u privatne ili stranačke svrhe, ostaje nejasno da li će i ovaj put koristiti resurse entitetskih institucija, iako za to nema formalno-pravni osnov. Dodik je u proteklom periodu više puta putovao u inostranstvo, a okolnosti tih putovanja često su ostajale nedovoljno objašnjene javnosti.
Primjer takve netransparentnosti bio je i njegov raniji odlazak u Rim, nakon kojeg se u Republici Srpskoj povela žustra rasprava o tome ko je odobrio korištenje entitetskog aviona i u čije ime je putovanje obavljeno. Premijer RS-a Savo Minić tada je, suočen s pitanjima novinara, izbjegavao konkretne odgovore, tvrdeći da nije upoznat s detaljima leta, što je dodatno pojačalo sumnje u način upravljanja javnim resursima.
Najavljeno putovanje u Izrael dodatno potvrđuje dubinu političkog uticaja koji Milorad Dodik i dalje ima, uprkos formalnom povlačenju s funkcije predsjednika Republike Srpske. Njegovi javni nastupi, međunarodni kontakti i simbolična politička moć pokazuju da institucionalne granice često ostaju nejasne, dok se politička moć personalizuje i vezuje za jednog čovjeka.
Kritičari upozoravaju da ovakva praksa šalje lošu poruku građanima Republike Srpske i BiH u cjelini, jer se briše razlika između stranačkih interesa i interesa institucija. Time se, kako navode, dodatno ponižava princip odgovornosti i transparentnosti, dok javnost ostaje uskraćena za jasne informacije o tome ko, zašto i u čije ime donosi važne političke odluke.
S druge strane, Dodikovi pristalice ovakva putovanja predstavljaju kao dokaz njegovog međunarodnog značaja i političke relevantnosti, tvrdeći da on i dalje ima kapacitet da razgovara s najvišim svjetskim zvaničnicima. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li se ti kontakti ostvaruju u skladu s važećim zakonima i ustavnim okvirom BiH.
Cjelokupna situacija još jednom otvara raspravu o granicama političke moći u entitetu Republika Srpska, kao i o stepenu kontrole nad javnim resursima. U državi opterećenoj dubokim političkim podjelama i slabim institucijama, ovakvi slučajevi dodatno narušavaju povjerenje građana i produbljuju osjećaj da su institucije podređene interesima pojedinaca, a ne javnom dobru.