Iako se u javnosti, kada je riječ o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) u Federaciji BiH, najviše govori o povećanju penzija, predložene izmjene donose i niz drugih važnih novina. Jedna od najznačajnijih odnosi se na buduće penzionere sa minimalnim stažom, koji će ubuduće imati znatno niža primanja u odnosu na sadašnje korisnike Fonda PIO FBiH.
Parlament Federacije BiH uskoro će razmatrati izmjene Zakona o PIO koje je prethodno usvojila Vlada FBiH. One, između ostalog, predviđaju novu formulu za usklađivanje penzija, prema kojoj će januarska penzija biti povećana za 11,6 posto, dok je dodatno usklađivanje planirano u julu, kada bi penzije trebale porasti za još 5,6 posto.
Najniža penzija više neće biti ista za sve
Međutim, osim ukupnog povećanja penzija od nešto više od 17 posto, ključna promjena odnosi se na član 81. Zakona o PIO, koji je u potpunosti izmijenjen i koji reguliše visinu najniže penzije za buduće penzionere.
Prema važećem zakonu, osoba sa 15, 17 ili 19 godina staža i navršenih 65 godina života ostvaruje pravo na najnižu penziju, koja trenutno iznosi 599 KM. Nakon usvajanja izmjena, najniža starosna penzija više neće biti fiksna, već će zavisiti od dužine penzijskog staža i određivati se kao procenat prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine.
Za osiguranike sa manje od 20 godina penzijskog staža i 65 godina života, penzija neće moći biti niža od 60 posto prosječne penzije. S obzirom na to da prosječna penzija trenutno iznosi nešto više od 650 KM, to znači da bi minimalna penzija u ovom slučaju iznosila oko 390 KM.
U praksi to znači da penzioner koji je krajem prošle godine otišao u penziju sa 15 godina staža prima 599 KM, dok bi onaj koji se penzioniše nakon stupanja izmjena na snagu imao svega 390 KM.
Skala minimalnih penzija po godinama staža
Izmijenjeni član 81. propisuje i sljedeće minimalne iznose penzija:
• od 25 do 30 godina staža: najmanje 70% prosječne penzije
• od 30 do 35 godina staža: najmanje 75%
• od 35 do 40 godina staža: najmanje 85%
• 40 i više godina staža: najmanje 95% prosječne penzije
U obrazloženju izmjena navodi se da je član 81. izmijenjen na zahtjev predstavnika penzionera, uz zadržavanje zaštitnog mehanizma najniže penzije, ali uz uvođenje više nivoa njenog iznosa.
Penzioneri i sindikati protiv izmjena
Međutim, dio predstavnika penzionera osporava ove tvrdnje. Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, uvjeren je da izmijenjeni član 81. neće biti usvojen, prvenstveno zbog prava ratnih veterana.
“Ne možete kazniti nekoga ko je učestvovao u ratu. Poslije rata pet do deset godina niko nije mogao dobiti posao. Kako ćete takve ljude kazniti? Izvjesno je da će biti usvojeni članovi koji se odnose na usklađivanje penzija i posmrtnine, ali član 81. mora ići u redovnu proceduru. To neće proći”, rekao je Trakić.
Protiv izmjena su i u Savezu samostalnih sindikata BiH. Predsjednik Sindikata Samir Kurtović ističe da Sindikat nije učestvovao u izradi izmjena koje se odnose na član 81.
“Izmjene člana 81. su za nas neprihvatljive. Nije u redu da penzije ubuduće budu manje. Sindikat je morao biti uključen u raspravu kroz Ekonomsko-socijalni savjet”, poručio je Kurtović.
Novine kod posmrtnine
Izmjene Zakona o PIO donose i promjene u vezi s posmrtninom. Umjesto isključivo članova uže porodice, pravo na isplatu posmrtnine imat će i osobe koje nisu u srodstvu s preminulim penzionerom, ali su snosile troškove sahrane. Također, pravo na posmrtninu dobit će i korisnici Federalnog zavoda PIO koji žive na području Republike Srpske, što ranije nije bio slučaj.
Nikšić: Minimalna penzija ide na 700 KM
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić poručio je da su penzije i socijalna davanja jedan od glavnih prioriteta Vlade.
“Planirano je povećanje penzija od 17 posto, počevši od januara, nakon usvajanja zakona koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri. Minimalna penzija bi tim povećanjem porasla sa 600 na 700 KM. To znači da će penzioneri s minimalnim primanjima u jednoj godini dobiti iznos koji odgovara vrijednosti 14 sadašnjih penzija za 12 mjeseci. Riječ je o jednom od finansijski najzahtjevnijih zakona u Federaciji BiH, za koji je u budžetu za 2026. godinu planirano 4,3 milijarde KM”, rekao je Nikšić.