Ne stišavaju se reakcije na društvenim mrežama nakon istupa Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.
Dodik je u ponedjeljak izjavio da će tokom sastanka s predsjednikom Izraela Isakom Herzogom predložiti da se Sarajevska hagada vrati u Izrael, ocijenivši da je ovaj višestoljetni jevrejski rukopis postao predmet političke zloupotrebe.
Ova izjava izazvala je brojne reakcije korisnika društvenih mreža. U komentarima se, između ostalog, navodi kako je činjenica koju Dodik, prema mišljenju mnogih, zanemaruje ta da Sarajevska hagada uopće nije stigla iz Izraela u Sarajevo.
Portal prenosi samo komentare koji ne sadrže uvredljiv ili neprimjeren sadržaj.
“Tokom današnjeg sastanka s predsjednikom Izraela Isakom Herzogom predložiću da se Sarajevska hagada, koja je postala predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine, vrati u Izrael”, naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži X.
Prema njegovim riječima, Sarajevska hagada nije i ne smije biti sredstvo političkog obračuna, već predstavlja svjedočanstvo historije i kulture jevrejskog naroda koji je, kako je naveo, kroz historiju preživio progone.
Dodik je ocijenio da se korištenjem Sarajevske hagade u simboličkom kontekstu protiv Izraela vrijeđa njen historijski i kulturni značaj za Jevreje. Posebno je kritikovao ideje o korištenju replike ovog rukopisa u svrhu prikupljanja sredstava za Gazu, ocijenivši da takva namjera predstavlja, kako je rekao, vrhunac „netrpeljivosti prema jevrejskom narodu“.
Sarajevska hagada, jedan od najznačajnijih jevrejskih rukopisa na svijetu, čuva se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i smatra se dijelom kulturne baštine BiH. Prema podacima Zemaljskog muzeja, na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura utvrđeno je da je rukopis nastao u srednjovjekovnoj Španiji, na području nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barceloni oko 1350. godine.
„Prema bilješci iz same knjige, ona je nakon progona Jevreja iz Španije 1492. godine promijenila vlasnika, ali imena ni starih ni novih vlasnika nisu poznata. U zabilješci iz 1609. godine navodi se da knjiga ne govori protiv crkve, što je vjerovatno rezultat provjere njenog sadržaja od strane inkvizicije. Tokom 16. i 17. stoljeća knjiga se nalazila na prostoru sjeverne Italije, što potvrđuju dvije kratke zabilješke na njenim stranicama, dok nije poznato kada i pod kojim okolnostima je dospjela u Bosnu. Pouzdan trag u historiji ponovo se javlja 1894. godine, kada je Zemaljski muzej otkupljuje od sarajevske sefardske porodice Koen za iznos od 150 kruna. Iz Sarajeva je potom poslana na analizu u Beč, odakle je, nakon određenih peripetija, vraćena nekoliko godina kasnije“, navedeno je na web-stranici Zemaljskog muzeja BiH.