Odredbe Ustava Federacije BiH prema kojima se biraju predsjednik i (pot)predsjednici Federacije BiH su diskriminatorne. To je suština odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Upravo zahvaljujući tim odredbama, koje je u izbornoj noći 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, HDZ BiH je stekao apsolutnu kontrolu nad Federacijom BiH.
Prema važećim odredbama Ustava, Federacija BiH ima predsjednika i dva potpredsjednika, koji moraju biti iz reda konstitutivnih naroda – Bošnjak, Srbin ili Hrvat.
„Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije“, glasi odredba koju je 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
U predmetu Zlatan Begić protiv BiH, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je ova odredba diskriminatorna prema pripadnicima ostalih naroda. Time je potvrđeno da je ovakav način izbora (pot)predsjednika Federacije BiH suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, što znači da Schmidtova odredba i sve one koje iz nje proizilaze moraju biti izmijenjene i usklađene s Konvencijom.
Zašto je ovom presudom pogođen HDZ?
Nametanjem ustavnih izmjena u izbornoj noći 2022. godine, Christian Schmidt je promijenio i strukturu Doma naroda FBiH, povećavši broj delegata u klubovima konstitutivnih naroda sa 17 na 23, a klub Ostalih sa sedam na 11 delegata. Time je HDZ BiH dobio faktičku kontrolu nad procesima u Federaciji, jer su kantoni pod njihovom kontrolom dobili odlučujući uticaj.
Da bi neko bio izabran za (pot)predsjednika Federacije, u prvom krugu mora imati podršku jedanaest delegata u klubu konstitutivnog naroda iz kojeg dolazi. Na taj način HDZ je dobio sigurnog (pot)predsjednika Federacije, bez čijeg potpisa – osim u izuzetnim slučajevima kada nema podršku 14 delegata – nije moguće imenovati Vladu Federacije BiH.
Nakon presude ESLJP-a, ova odredba mora biti izmijenjena jer ne ostavlja nikakvu mogućnost da Klub Ostalih delegira „svog“ (pot)predsjednika. To otvara prostor za promjenu samog modela izbora rukovodstva Federacije, uključujući i mogućnost da se izbor predsjednika i potpredsjednika u potpunosti prebaci iz Doma naroda u Predstavnički dom FBiH. Presuda u predmetu Begić sada jasno otvara taj put, čime bi se značajno umanjio uticaj HDZ-a BiH u Domu naroda.
Diskriminacija je utvrđena još 2015. godine
I prije Schmidtovih intervencija, odredbe Ustava FBiH o izboru (pot)predsjednika bile su proglašene diskriminatornim. Ustavni sud BiH je 25. marta 2015. godine, odlučujući po zahtjevu tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, utvrdio da su tadašnje odredbe Ustava Federacije BiH suprotne Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
„Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (…) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju…“, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.
Prema tadašnjim odredbama, Dom naroda FBiH imao je po 17 delegata iz reda konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda Ostalih, koji ni tada nisu imali stvaran uticaj na izbor rukovodstva Federacije.
„(1) Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.
(2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH zahtijeva prihvaćanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Predstavničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda“, pisalo je u tadašnjoj odredbi Ustava FBiH.
Iako je Ustavni sud BiH još 2015. godine utvrdio diskriminaciju, presuda nije provedena uz obrazloženje da se čeka „stvaranje političkih uslova“, dok su diskriminatorne odredbe ostale na snazi.
Sedam godina kasnije, Christian Schmidt je nakon zatvaranja biračkih mjesta 2022. godine ponovo intervenisao u Ustav Federacije BiH.
„Članak IV.B.2. mijenja se i glasi: (1) Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda…“, glasila je Schmidtova odluka.
Time je zadržan isti diskriminatorni princip izbora (pot)predsjednika Federacije BiH, uz promjenu potrebnog broja delegata. Evropski sud za ljudska prava je sada i taj model konačno proglasio – diskriminatornim.
data-nosnippet>