„Istakla sam da od administracije predsjednika Trumpa očekujemo podršku kako bi se konačno zatvorilo poglavlje nedemokratskog stranog intervencionizma u Bosni i Hercegovini“, objavila je Željka Cvijanović.
O susretima koje je Cvijanović imala u Washingtonu izvještavao je i Ivica Puljić, dopisnik FTV-a iz američke prijestonice, koji je svojim sagovornicima prenio stavove članice Predsjedništva BiH.
Demokratska kongreskinja iz Marylanda April McClain Delaney nedavno se oglasila o političkim prilikama u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na djelovanje Milorada Dodika. Tako je 13. marta 2025. godine, zajedno s grupom zastupnika iz te savezne države, objavila saopštenje u kojem se navodi:
„Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, predstavlja međunarodnu zabrinutost zbog svoje secesionističke retorike i nedavnih javnih nastupa, uključujući nošenje kape ‘Make America Great Again’ i otvorenu podršku Donaldu Trumpu, što se često spominje u političkim analizama i dezinformacijama.“ U saopštenju se dodaje i da „američki Kongres aktivno prati dešavanja u regiji, a među zakonodavnim inicijativama ističe se i Zakon o sjećanju na genocid u Srebrenici iz 2023. godine, koji ima za cilj suočavanje s prošlim i aktuelnim tenzijama“.
Upravo je riječ o kongreskinji koja se susrela sa Željkom Cvijanović i s njom se fotografisala ispred svog ureda, na hodniku, a ne unutar službenih prostorija.
S kongreskinjom Claudiom Tenney iz savezne države New York Cvijanović se sastala u njenom kabinetu, što nije iznenađenje s obzirom na to da je Tenney predsjednica srpskog Caucusa u Kongresu SAD-a i otvorena zagovornica politike Donalda Trumpa.
Tenney se u pojedinim krugovima spominje i kao moguća kandidatkinja za ambasadoricu SAD-a u Srbiji. U prošlosti je imala profesionalne i privatne veze s bivšom Jugoslavijom – tokom osamdesetih godina bila je jedina Amerikanka zaposlena u jugoslavenskom generalnom konzulatu u New Yorku.
Više puta je boravila u Beogradu, gdje je naučila srpski jezik. „Claudia će nastaviti da se bori za našu zajednicu i pomaže nam u ostvarivanju naših ciljeva. U Kongresu imamo snažnog prijatelja i saveznika“, poručuju srpske organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Cvijanović se sastala i s kongreskinjom Annom Paulinom Lunom s Floride, još jednom istaknutom pristalicom Donalda Trumpa. Luna je na društvenoj mreži X objavila da se susrela s „Predsjednicom Bosne i Hercegovine (?!)“. Ranije je javno, uz vidno negodovanje, postavila pitanje ko stoji iza takozvanog „ljudskog safarija“ u Sarajevu i kakvi su to ljudi koji su ga organizovali.
Zabilježen je i susret sa senatorom Ronom Johnsonom iz Wisconsina, dugogodišnjim republikanskim političarem poznatim po nacionalističkim i rasističkim stavovima te bliskim vezama s Donaldom Trumpom.
Na sastanak s izrazito konzervativnim kongresmenom Andyjem Oglesom iz Tennesseeja Cvijanović je povela i Milorada Dodika, koji je u SAD doputovao s turističkom vizom. Ogles se, inače, nalazi pod istragom zbog sumnje u finansijske malverzacije, nakon što je u augustu 2024. godine izvršen pretres njegove kuće – tema koja, prema ocjenama, nije strana ni Dodiku.
Veliku pažnju bh. javnosti izazvao je i susret Cvijanović s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom. Riječ je o plaćenom sastanku, kao i onom održanom 27. maja 2025. godine, koji je u Sarajevu prošao gotovo nezapaženo. Budući da je izborna godina, pojavila su se pitanja kako „predsjednica BiH“ ima pristup američkim zvaničnicima, dok drugi političari iz BiH to navodno nemaju.
Takva slika, međutim, nije sasvim tačna. Krajem 2025. godine član Predsjedništva BiH Denis Bećirović boravio je u Washingtonu, gdje je u State Departmentu razgovarao s Allison Hooker, trećom osobom po hijerarhiji tog ministarstva. Na Capitol Hillu imao je i pet do šest sastanaka s utjecajnim kongresmenima, znatno bolje pozicioniranim od sagovornika Željke Cvijanović.
Ministar vanjskih poslova BiH Dino Konaković također je više puta boravio u Washingtonu, gdje je redovno imao sastanke u State Departmentu, Kongresu i Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.
Ipak, njihove posjete često su u Sarajevu dočekivane s podsmijehom, dok se aktivnosti Cvijanović u dijelu javnosti predstavljaju kao veliki diplomatski uspjeh. Čak se i Dodikov skupo plaćeni boravak u Washingtonu, iako je u zemlju ušao s turističkom vizom, u pojedinim medijima tumači kao trijumf.
Autor napominje da ne brani politiku Denisa Bećirovića niti Dine Konakovića, ali postavlja pitanje kakva bi bila reakcija da su oni, poput Dodika, slobodno vrijeme iskoristili za odlazak na NBA utakmicu.
„Najmanje polovina sarajevskih medija bi objavila naslove poput: ‘Dino troši državni novac i ide na utakmice, a ništa ne radi’. Dodik, s druge strane, za iste medije važi za uspješnog diplomatu kojem se ‘svaka čast’ što je bio na NBA meču“, navodi se u tekstu.
Propaganda i njeni efekti
Željka Cvijanović, nesporno, vrlo efikasno radi na ostvarivanju vlastitih i Dodikovih političkih ciljeva, pri čemu se troše značajna finansijska sredstva. Desetine miliona dolara uložene su u pokušaje skidanja sankcija. Prošle godine Cvijanović se dva puta sastala s Christopherom Landauom, tada drugim čovjekom State Departmenta, kada se razgovaralo o Dodikovom povlačenju s izbornih funkcija i kasnijem povlačenju odluka entitetske skupštine.
Američka strana je tada smatrala da je posao završen – Dodik je sankcionisan, izgubio funkcije, a skupština se povukla. No, kako se navodi, ponovo su nasjeli na balkansku političku igru. Amerikanci vjeruju u dogovore, dok Dodik vjeruje isključivo u lično bogaćenje i dalje osiromašivanje entiteta koji vodi.
Najveći uspjeh Cvijanović, prema ovoj analizi, jeste propaganda. Kontinuiranim objavljivanjem fotografija i poruka o susretima u Washingtonu, čak i kada je riječ o usputnim hodničkim susretima pogodnim za selfie, uspjela je izazvati burne reakcije dijela sarajevskih medija.
Predsjedništvo BiH i odnosi s Amerikom
Po strani je ostao Željko Komšić, koji je često boravio u SAD-u, ali je, prema navodima, ostvario malo konkretnih rezultata. Ponovo dolazi u New York, gdje ni ovaj put, kako se tvrdi, neće imati zvanične susrete s bh. ambasadorom pri UN-u, iako će tamo boraviti nekoliko dana.
Nakon toga planira predavanje na Univerzitetu Yale, a potom i odlazak u Washington, gdje neće prisustvovati Molitvenom doručku. Ostaje da se vidi kakvi su mu sastanci planirani, ukoliko ih je uopće pripremio ambasador Sven Alkalaj.
Ovo će biti Komšićeva četvrta posjeta SAD-u od kraja septembra, s uglavnom istim destinacijama – New York i Washington – uz poneki susret s dijasporom. Kontakti s američkim zvaničnicima, prema dostupnim informacijama, gotovo da ne postoje.
Na kraju, autor podsjeća na dvije važne činjenice: bošnjački političari, bez obzira na sve slabosti, nemaju na raspolaganju desetine miliona dolara za lobiranje kao Milorad Dodik. Slično je i s političkim predstavnicima Hrvata u BiH, iako oni imaju drugačije mehanizme podrške.
Druga činjenica je da ni Donald Trump, ni njegovi saveznici, kao ni Dodikovi lobisti, neće vječno biti na vlasti. „Sve prolazi, pa i doživotna robija“, citira se Sokrat, zaključuje dopisnik FTV-a iz Washingtona Ivica Puljić.
Podsjećamo, Željka Cvijanović se oglasila i nakon susreta s kongresmenom Paulom Gosarom.
„Sagovornika sam upoznala s činjenicom da je Bosna i Hercegovina jedina kolonija u Evropi i tipičan neuspjeli projekat izgradnje države-nacije. Naglasila sam da je BiH zasnovana na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, a ne na dominaciji jednih nad drugima“, navela je Cvijanović.
Dodala je da je imala dug i sadržajan razgovor s republikanskim kongresmenom Paulom Gosarom te ponovila:
„Naglasila sam da od administracije predsjednika Trumpa očekujemo podršku kako bi se okončala era nedemokratskog stranog intervencionizma u BiH.“