Događaj od 26. februara, kada je Nebojša Vukanović javnosti predočio naredbu Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci o nesprovođenju istrage protiv Milorad Dodik za krivično djelo lažnog predstavljanja, izazvao je brojne reakcije u stručnoj javnosti.
Profesor dr. Milan Blagojević u svojoj analizi navodi da je tužilac izostavio ključne činjenice koje su, prema njegovom tumačenju, morale biti uzete u obzir.
Sporna činjenica u naredbi
Blagojević ukazuje da je u krivičnoj prijavi navedeno kako je Dodik, iako svjestan da mu je mandat prestao, dao mandat za sastav nove vlade Savi Miniću.
„Javni tužilac u Banjaluci u svojoj naredbi o nesprovođenju istrage naprosto prećutkuje činjenicu da je Dodik dao mandat Savi Miniću, iako u tom trenutku nije bio predsjednik Republike“, naveo je Blagojević, dodajući da bi drugačije razmatranje te okolnosti moglo uticati na ishod odluke.
Pozivanje na zakon
Blagojević podsjeća na član 313. stav 2. Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji propisuje da krivično djelo lažnog predstavljanja postoji ako lice preduzme radnju koju je ovlašteno izvršiti samo određeno službeno lice.
Prema njegovim navodima, Dodik je 23. augusta 2025. godine predložio kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske, iako mu je, kako tvrdi, mandat predsjednika prestao 12. juna 2025. godine.
Odluka Ustavnog suda BiH
Blagojević se poziva i na odluku Ustavni sud Bosne i Hercegovine broj U-29/25 od 22. januara 2026. godine, u kojoj je, kako navodi, utvrđeno da je Dodiku mandat prestao 12. juna 2025. godine, te da je odluku o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade donio 23. augusta 2025, kada, prema toj odluci, nije imao mandat predsjednika Republike.
„Ustavni sud BiH gotovo je nacrtao javnom tužiocu da je na navedeni način Milorad Dodik izvršio krivično djelo lažnog predstavljanja — i preko toga banjalučki tužilac prelazi kao da ništa nije“, zaključuje Blagojević.
Navodi o kršenju procesnih obaveza
Profesor dalje ističe da je, prema njegovom mišljenju, tužilac postupio suprotno i članu 17. Zakona o krivičnom postupku, koji propisuje obavezu pokretanja krivičnog gonjenja ukoliko postoje dokazi o učinjenom krivičnom djelu.
„U konkretnom slučaju i te kako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo lažnog predstavljanja — samo ako se uzme u obzir sva prethodna argumentacija“, naveo je Blagojević.
Analizu je zaključio ocjenom da predmetna naredba, kako tvrdi, ukazuje na ozbiljne probleme u funkcionisanju institucija, ističući da je tekst napisao kao kritički osvrt na stanje u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.