Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je na 168. plenarnoj sjednici niz odluka o ustavnosti zakona i akata različitih nivoa vlasti, pri čemu je, između ostalog, naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci uredi proceduru imenovanja glavnog pregovarača i njegovog zamjenika za vođenje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU).
Na sjednici održanoj 26. i 27. marta Ustavni sud je razmatrao više zahtjeva koji se odnose na zakone Republike Srpske, odluke Parlamentarne skupštine BiH, visoko obrazovanje u Zeničko-dobojskom kantonu, kao i pitanja finansiranja političkih organizacija i djelovanja institucija u procesu evropskih integracija.
Policija RS i državne nadležnosti
Ustavni sud je odlučivao o zahtjevu zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemala Ademovića za ocjenu ustavnosti člana 6. stav (1) tačka 1), člana 8. stav (3) tačka 6), člana 141. st. (5) i (6) i člana 141a. st. (3) i (4) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske.
Sud je utvrdio da član 141. stav (5) i (6) te član 141a. stav (4) nisu u skladu sa članom III/3.(b) Ustava BiH jer Republika Srpska donošenjem ovih odredaba nije uskladila zakon sa relevantnim propisima na državnom nivou, uključujući Zakon o Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Zakon o osobnoj iskaznici BiH i Zakon o putnim ispravama BiH.
Time nije osigurana nadležnost Agencije u oblasti digitalnog potpisivanja i personalizacije identifikacijskih dokumenata niti donošenje pripadajućih podzakonskih propisa koji bi to regulirali.
Također, Ustavni sud je utvrdio da član 146. stav (1) Zakona o policiji nije u skladu sa članovima III/3.(b) i III/1.(g) Ustava BiH jer Direkcija za koordinaciju policijskih tijela ima isključivu nadležnost za saradnju između policijskih tijela BiH i međunarodnih i stranih organa.
S druge strane, Ustavni sud je potvrdio da su određene odredbe Zakona o policiji Republike Srpske u skladu s Ustavom BiH. Tako su član 6. stav (1) tačka 1) i član 8. stav (3) tačka 6) u skladu s članom III/3.(b) Ustava jer se odnose na poslove MUP-a RS u oblasti jedinstvenog matičnog broja, prebivališta, osobnih iskaznica i putnih isprava te zaštitu informacijsko-komunikacijske infrastrukture.
Dodatno je pojašnjeno da član 141. stav (5) u dijelu koji se odnosi na policijsku legitimaciju i identifikacijske dokumente nije u suprotnosti sa Zakonom o Agenciji jer se radi o personalizaciji dokumenata policijskih i drugih službenika, što Agencija ne regulira.
Isto važi i za član 141. stav (6), koji uređuje pravilnik o uspostavljanju sistema zaštite evidencija, te član 141a. stav (3), koji ne dozvoljava građanima korištenje infrastrukture koja nije u skladu s Ustavom, nego samo infrastrukture uspostavljene od strane Agencije.
Nacrt Ustava RS i spor sa BiH
Ustavni sud je odlučivao i o zahtjevu 11 članova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora s entitetom Republika Srpska i Narodnom skupštinom RS zbog donošenja Odluke o utvrđivanju Nacrta Ustava RS.
Podnosioci zahtjeva naveli su da ova odluka nije u skladu sa članovima I/1., I/2., III/3.(b) i VI/5. Ustava BiH.
Sud je utvrdio da postoji spor između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske te da odluka o utvrđivanju Nacrta Ustava RS nije u skladu sa članovima I/2., III/3.(b) i VI/5. Ustava BiH jer odredbe koje predstavljaju osnovu ustavnog uređenja RS nisu usklađene sa Ustavom BiH i konačnim i obavezujućim odlukama Ustavnog suda.
Finansiranje političkih organizacija
Odlučujući o zahtjevu prvog zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Darka Babalja za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija, Ustavni sud je zaključio da sporni zakon nije u skladu sa članom II/3.(i) Ustava BiH i članom 11. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Sud je naveo da ukidanje budžetskog finansiranja predstavlja nerazmjerno miješanje koje, u odsustvu dokaza o hitnoj društvenoj potrebi, narušava načelo jednakih mogućnosti i politički pluralizam kao temelje slobode udruživanja u demokratskom društvu.
Zahtjev za ocjenu zakonitosti ovog zakona odbačen je zbog nenadležnosti Ustavnog suda, jer se radi o zakonu koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske, pa ne postoji spor između institucija BiH.
Glavni pregovarač za EU
U predmetu zahtjeva 31 poslanika Narodne skupštine RS za ocjenu ustavnosti Odluke o osnivanju ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju EU, Ustavni sud je zaključio da osporena odluka nije u skladu sa članovima I/2. i IV/3.(c) Ustava BiH.
Sud je istakao da odluku nije potvrdio Dom naroda, iako Ustav BiH propisuje da sve zakonodavne odluke moraju odobriti oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Zbog toga odluka jednog doma ne može predstavljati odluku Parlamentarne skupštine niti može proizvesti pravni učinak, pa je Ustavni sud utvrdio njenu ništavnost ab initio.
Istovremeno, imajući u vidu važnost pregovaračkog procesa za pristupanje Evropskoj uniji, Ustavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci normira proceduru imenovanja glavnog pregovarača i njegovog zamjenika te osnivanje ureda glavnog pregovarača.
Zakon o visokom obrazovanju ZDK
Ustavni sud je razmatrao i odredbe Zakona o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona te zaključio da su pojedine odredbe u suprotnosti sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH i Ustavom BiH.
Sporne su odredbe člana 54. stav 1. tačka m) i člana 62. stavovi 3. i 4. jer ne pružaju adekvatnu zaštitu od proizvoljnosti i narušavaju princip akademske autonomije.
Sud je istakao da su razlozi za smjenu rektora propisani preširoko i neprecizno, što omogućava široko diskrecijsko pravo javne vlasti bez mogućnosti blažih mjera.
S druge strane, član 52. stavovi 1. i 2. Zakona ocijenjeni su kao usklađeni sa Ustavom BiH jer većina predstavnika osnivača u upravnom odboru sama po sebi ne znači povredu akademske autonomije ukoliko se ne zadire u akademska pitanja.
Izbor Vlade RS
Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev 11 članova Zastupničkog doma PSBiH za utvrđivanje spora između BiH i Republike Srpske u vezi sa izborom predsjednika i članova Vlade RS.
Sud je zaključio da se radi o pitanju koje je regulirano Ustavom Republike Srpske te da za to nije nadležan Ustavni sud BiH, nego Ustavni sud RS.
Slučaj sudije Marina Vukoje
Razmatrajući inicijative za razrješenje sudije Marina Vukoje, koje su podnijeli dopredsjednik RS Ćamil Duraković i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Dennis Gratz, Ustavni sud je naglasio da pitanja profesionalnog i etičkog ponašanja sudija razmatra s posebnom pažnjom.
Sud je istakao da su sudije dužne voditi računa o očuvanju integriteta i ugleda Ustavnog suda, kako u javnom tako i u privatnom životu, te o ličnom sudijskom integritetu.
Na kraju je saopćeno da će Ustavni sud Bosne i Hercegovine nastaviti pratiti provođenje svojih odluka u skladu sa Ustavom i važećim pravnim propisima Bosne i Hercegovine.