Da li je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosna i Hercegovina u službi građana ili talac kvoruma? Građani su u neizvjesnosti, a evropski put na čekanju. Može li u narednih pet mjeseci biti popravljeno ono što je u prethodnih pet zaustavljeno? Ako politike ne žele, a visoki predstavnik Christian Schmidt ne reaguje, ko će i kada odblokirati Dom naroda?
Gosti emisije „Plenum“ Federalna televizija bili su Zdenko Ćosić, Safet Softić i Želimir Nešković.
Softić: Riječ je o političkom pritisku SNSD-a i HDZ-a
Delegat u Domu naroda PSBiH (SDA) Safet Softić komentarisao je aktuelnu blokadu rada ovog doma, naglašavajući da se ne radi o izolovanom incidentu, već o dugotrajnijem političkom problemu.
„Kada govorimo o ovom pitanju, ne govorimo samo o današnjem danu. Ovo je situacija koja traje skoro godinu i po dana, od vremena kada je Nikola Špirić preuzeo predsjedavanje prošle godine“, rekao je Softić.
On tvrdi da je u tom periodu došlo do ozbiljnih proceduralnih problema.
„U tom periodu, tokom osam mjeseci predsjedavanja, dolazilo je do kršenja poslovnika na načine koji nisu bili u skladu sa Ustavom i procedurama, čime su, prema njegovim riječima, spriječene smjene kadrova SNSD-a“, naveo je Softić.
Nakon promjene u rukovođenju Domom naroda, situacija se, kako kaže, nije značajno popravila.
„Kemal Ademović je preuzeo predsjedavanje i pokušao dogovoriti sjednice i dnevni red sa kolegijem. Međutim, suštinski problem je to što je vladajuća većina na nivou BiH izgubila podršku u Domu naroda“, istakao je.
Dodaje da SNSD i HDZ BiH, prema njegovom mišljenju, više nemaju potrebnu većinu.
„Sve ovo vidim kao pokušaj kupovine vremena do izbora, kako bi se izbjegle smjene koje su trebale biti provedene još ranije“, rekao je Softić.
Ukazao je i na tumačenje poslovnika:
„Poslovnik jasno daje mogućnost predsjedavajućem da sazove sjednicu samoinicijativno. Konsultacije postoje, ali nisu obavezujuće“, naveo je.
Govoreći o ponašanju pojedinih političkih aktera, Softić tvrdi da je riječ o pokušaju političkog utjecaja.
„Postoji nastojanje da se pokaže da se bez SNSD-a i HDZ-a ne može donositi odluke“, rekao je.
Kao ključan moment naveo je izostanak reakcije međunarodne zajednice.
„Kada su vidjeli da nema reakcije na proceduralna pitanja, takav pristup se proširio i na druge procese“, dodao je.
Softić smatra da je vrijeme za političke poteze:
„Smatram da je došlo vrijeme da većina u Domu naroda pokrene smjenu dva člana kolegija – gospodina Čovića i gospodina Špirića.“
Dodao je da će o tome odlučiti kroz konsultacije sa kolegama.
Na kraju je naveo i moguće rješenje:
„Visoki predstavnik bi mogao razmotriti mjere prema onima koji ne izvršavaju svoje obaveze, što bi moglo doprinijeti efikasnijem radu Doma naroda.“
Ćosić: Bez dogovora nema smisla zakazivati sjednice
Delegat u Domu naroda PSBiH Zdenko Ćosić smatra da se radi o ponavljanju već viđenog obrasca.
„Sjednice se zakazuju na način da se unaprijed zna da neće biti kvoruma“, rekao je.
Ističe da izostaje konsultacija unutar kolegija i da je već ranije bilo jasno da pojedini delegati neće prisustvovati.
„Takve sjednice često se pretvore u međusobna optuživanja, umjesto rješavanja problema“, dodao je.
Na pitanje o izostanku sa sjednice, naglasio je:
„Nije problem prisustvo, već način zakazivanja i nedostatak dogovora.“
Smatra da bez promjene tog pristupa stanje može potrajati.
Govoreći o optužbama na račun HDZ-a i SNSD-a, Ćosić odgovornost vidi u načinu vođenja sjednica.
„Nije bilo konsultacija, zanemaruje se uloga ostalih članova kolegija, a zatim se odgovornost prebacuje na druge“, rekao je.
Kao jedan od ključnih problema navodi dnevni red:
„Postoji niz zakona oko kojih postoji saglasnost, ali se dodaju tačke za koje se zna da nemaju podršku, čime se blokira rad“, tvrdi.
Predlaže drugačiji pristup:
„Sporne tačke treba staviti na kraj dnevnog reda, kako bi se prvo razmatrali zakoni oko kojih postoji saglasnost.“
Zaključuje da bez prethodnog dogovora nema smisla dolaziti na sjednice.
„Ako nema uslova za rad, postavlja se pitanje svrhe održavanja sjednice“, rekao je.
Na kraju je poručio da bi zakoni važni za evropski put mogli biti brzo usvojeni uz politički dogovor:
„Ako postoji spremnost da se o tim zakonima glasa, oni mogu biti usvojeni u kratkom roku.“