Dan nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, iz RS-a ponovo stižu zahtjevi za poništavanje svih odluka Christiana Schmidta, iako je njegov legitimitet još jednom potvrđen u međunarodnim krugovima. Istovremeno, sve su češće špekulacije o izboru novog visokog predstavnika, njegovim ograničenim ovlastima i mogućnosti da jedno od prvih otvorenih pitanja bude upravo državna imovina u Bosni i Hercegovini.
Nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, vladajuće strukture u RS-u poručile su da je potrebno poništiti sve odluke Christiana Schmidta. Također smatraju da visokog predstavnika treba imenovati Vijeće sigurnosti, a ne PIC.
Međutim, legitimitet Christiana Schmidta na sjednici Vijeća sigurnosti ponovo je potvrđen kroz obraćanje američke predstavnice, koja je poručila da bi Vijeće za implementaciju mira već početkom juna moglo potvrditi novog visokog predstavnika. To ujedno znači da poništavanja Schmidtovih odluka, po svemu sudeći, neće biti.
Novi visoki predstavnik trebao bi imati znatno manje ovlasti, jer se očekuje da domaće institucije i politički akteri preuzmu veću odgovornost.
Jedno od ključnih pitanja koje bi uskoro moglo doći u fokus jeste državna imovina. Kao jedan od razloga zbog kojih Schmidt navodno napušta funkciju pod pritiskom spominje se upravo to pitanje, a naslijediti bi ga, prema nezvaničnim informacijama, mogao Amerikanac i njegov prvi zamjenik te supervizor za Brčko, Luis Krišok. Njegov zadatak mogao bi biti da pokuša približiti stavove domaćih političara kako bi se donio zakon ili barem rješenje kojim bi državna imovina bila izuzeta za velike infrastrukturne projekte.
Američka politika je, kroz primjer Južne interkonekcije, pokazala da pritisak u BiH može dati rezultate, zbog čega mnogi smatraju da bi i pitanje državne imovine uskoro moglo doći na dnevni red rješavanja.
U cijeloj situaciji ostaje nada da će se interesi Sjedinjenih Američkih Država i države BiH poklopiti, dok Evropska unija, osim podrške evropskom putu BiH, kada je riječ o domaćim političkim odnosima, za sada djeluje više kao posmatrač.