U Federaciji Bosne i Hercegovine situacija na tržištu rada i unutar penzionog sistema postaje sve ozbiljnija, a prema posljednjim podacima broj zaposlenih i penzionera gotovo se izjednačio.
Trenutni omjer iznosi svega 1,19 radnika na jednog penzionera.
Ekonomski stručnjak i zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić upozorava da je riječ o alarmantnom trendu. Iako iz Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje tvrde da je sistem stabilan, podaci pokazuju ozbiljan pritisak na penzioni fond.
Portparol Zavoda PIO Tomislav Kvesić izjavio je da se odnos broja zaposlenih i penzionera nije značajnije mijenjao u posljednjih deset godina.
– Prosječan broj osiguranika, odnosno radnika u 2025. godini iznosio je 544.730, dok je prosječan broj registrovanih korisnika penzija bio 459.578. To daje omjer od približno 1,19 radnika po jednom penzioneru. Iako bi za stabilnost sistema bilo poželjnije da je ovaj omjer povoljniji, napominjemo da je on na sličnom nivou već deceniju. Sredstva za isplatu penzija obezbijeđena su u budžetu FBiH, a Zavod uredno izmiruje sve obaveze prema korisnicima – rekao je Kvesić.
S druge strane, Čavalić smatra da su trenutni trendovi izrazito negativni i upozorava da bi u bliskoj budućnosti broj zaposlenih mogao pasti ispod broja penzionera.
– Kada je formiran prvi penzioni fond u Njemačkoj, omjer je bio osam radnika na jednog penzionera. “Zlatno pravilo” ekonomije nalaže omjer četiri prema jedan, a mi smo spali na 1,19. Postoji realna opasnost da u bliskoj budućnosti broj radnika bude manji od broja penzionera – upozorio je Čavalić.
Dodao je da podaci Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine pokazuju kako tržište rada nije u povoljnoj situaciji.
Prema njegovim riječima, nedostatak domaće radne snage, spor uvoz stranih radnika, negativni demografski trendovi i pad nataliteta direktno utiču na smanjenje prihoda od doprinosa.
Govoreći o mogućim rješenjima, Čavalić ističe da postoje samo dva održiva modela za stabilizaciju sistema.
– Prvo rješenje je značajan rast broja zaposlenih, a drugo realni rast plata. To su jedini zdravi načini za stabilizaciju sistema. Sve ostalo, poput novih zaduživanja ili kratkoročnog “krpljenja rupa”, predstavlja populizam koji ne rješava suštinu problema – zaključio je Čavalić.
Iako nadležni tvrde da su penzije sigurne zahvaljujući budžetskoj podršci, ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi bez ozbiljnih reformi pritisak na javne finansije mogao dodatno rasti.