data-nosnippet>
Broj penzionera u Bosni i Hercegovini gotovo se izjednačio s brojem zaposlenih radnika, a stručnjaci upozoravaju da bi postojeći penzioni sistem u narednim godinama mogao postati ozbiljno neodrživ ukoliko se hitno ne provedu reformske mjere.
Prema procjenama, entitetskim vladama već sada godišnje nedostaje više od 400 miliona KM za isplatu penzija, dok bi do 2032. godine taj iznos mogao narasti na čak 1,6 milijardi KM.
Problem koji traje decenijama
Demografi upozoravaju da se na ovaj problem ukazuje više od 20 godina, ali da vlasti na svim nivoima nisu ponudile dugoročna rješenja. Kao ključni uzroci navode se negativna demografska kretanja, nizak natalitet i masovno iseljavanje stanovništva.
Trenutno u Bosni i Hercegovini na jednog penzionera dolazi svega 1,2 zaposlena radnika, dok je prosjek u državama Evropske unije znatno povoljniji i iznosi oko 1,8 zaposlenih na jednog penzionera.
Da bi BiH dostigla evropski prosjek, bilo bi potrebno otvoriti nekoliko stotina hiljada novih radnih mjesta, što je u postojećim ekonomskim okolnostima teško ostvarivo.
Negativni trendovi u Federaciji BiH
Posebno zabrinjavajući podaci dolaze iz Federacije BiH, gdje je omjer zaposlenih i penzionera gotovo izjednačen. Prema podacima Federalnog zavoda za PIO, trenutno na jednog penzionera dolazi svega 1,19 zaposlenih radnika.
Ekonomski stručnjak i federalni zastupnik Admir Čavalić upozorio je da se radi o izrazito nepovoljnom odnosu.
“Kada se formirao Bismarckov penzioni fond, u Njemačkoj je bilo osam radnika na jednog penzionera, a zlatno pravilo je četiri naprema jedan. Mi smo na 1,19 naprema jedan”, rekao je Čavalić.
Iz Federalnog zavoda za PIO navode da je prosječan broj osiguranika tokom 2025. godine iznosio 544.730, dok je prosječan broj korisnika penzija bio 459.578.
“Iako bi s aspekta održivosti sistema svakako bilo poželjnije da je omjer osiguranika i penzionera povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer kreće na približno istom nivou već posljednjih deset godina”, izjavio je portparol Federalnog zavoda za PIO Tomislav Kvesić.
Sve niže penzije
Nepovoljan odnos između zaposlenih i penzionera direktno utiče i na visinu penzija, zbog čega veliki broj građana prima iznose nedovoljne za osnovne životne troškove.
Dodatnu zabrinutost izazvale su i izmjene Zakona o PIO u Federaciji BiH, posebno člana 81 koji reguliše obračun najniže penzije.
Prema ranijim zakonskim rješenjima, osoba sa 15 godina radnog staža i navršenih 65 godina života mogla je ostvariti pravo na najnižu penziju, koja trenutno iznosi 666,72 KM.
Nakon izmjena zakona, minimalni iznosi u određenim slučajevima postaju znatno niži. Tako bi osiguranik sa 15 godina staža, prema novom modelu obračuna, mogao ostvariti penziju od oko 434 KM, čak i ako je tokom cijelog radnog vijeka primao platu u visini prosječne plate u Federaciji BiH.
Iz Federalnog zavoda za PIO pojasnili su da su takvi slučajevi u praksi rijetki jer većina građana nema stabilna i jednaka primanja tokom cijelog radnog vijeka.
Prema njihovim izračunima, osiguranici koji su tokom radnog vijeka imali platu u visini polovine prosječne plate ostvarivali bi sljedeće penzije:
– za 15 godina staža: 197,55 KM
– za 20 godina staža: 263,40 KM
– za 25 godina staža: 329,25 KM
Prema novim pravilima obračuna najniže penzije, isti osiguranici bi ostvarivali:
– za 15 godina staža: 434,62 KM
– za 20 godina staža: 470,83 KM
– za 25 godina staža: 507,05 KM
Stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljnih ekonomskih i demografskih mjera Bosnu i Hercegovinu očekuju dodatni problemi u finansiranju penzionog sistema, dok bi buduće generacije penzionera mogle biti suočene sa još manjim primanjima i većom ekonomskom nesigurnošću.