Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u, govorio je za TVSA o aktuelnim političkim dešavanjima koja su obilježila protekli period u Bosni i Hercegovini. Poseban fokus bio je na ulozi visokog predstavnika Christian Schmidt i njegovom mogućem odlasku.
Govoreći o Schmidtu, Lagumdžija je istakao da se priče o njegovom odlasku vode još od njegovog dolaska u BiH. Podsjetio je da nijednog visokog predstavnika nije imenovala Bosna i Hercegovina, već Vijeće za implementaciju mira, te da ni Schmidt nije izuzetak. Naglasio je kako su ga pri dolasku prihvatili tadašnji članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić, dok ga Milorad Dodik nije želio priznati.
“Oni na odlasku Schmidta rade tri godine, praktično, čovjek kada je došao.”
Lagumdžija je dodao kako danas upravo oni koji su Schmidta najžešće kritikovali izražavaju zabrinutost zbog njegovog odlaska.
“Prvo, sada za Schmidtom žale oni koji su ga napadali najstrašnije.”
Prema njegovim riječima, najvažnije je bilo očuvati instituciju visokog predstavnika i spriječiti pokušaje da o toj funkciji odlučuje Savjet bezbjednosti UN-a. Osvrnuo se i na izjave Milorada Dodika iz Moskve, kada je tvrdio da će visoki predstavnik biti smijenjen i da će njegove odluke biti poništene.
Lagumdžija je naveo da je BiH diplomatski djelovala kako bi se to spriječilo te podsjetio na pismo koje je Željka Cvijanović uputila generalnom sekretaru UN-a António Guterres. Kako kaže, odgovor iz UN-a jasno je potvrdio da je Vijeće za implementaciju mira nadležno za imenovanje visokog predstavnika.
“Ujedinjene nacije nisu potpisnik Mirovnog sporazuma i postoji Vijeće za implementaciju mira koje je nadležno da nadzire sporazum.”
Govoreći o radu bh. diplomatije, Lagumdžija tvrdi da su aktivnosti bile unaprijed planirane te da ništa na sjednici Savjeta bezbjednosti nije bilo iznenađenje.
“Naše jedino oruđe je istina.”
Kazao je i da je gotovo sigurno da ured visokog predstavnika neće biti ukinut, te da bi BiH uskoro mogla dobiti novog visokog predstavnika. Kao najozbiljnijeg kandidata spomenuo je italijanskog diplomatu Antonio Zanardi Landi.
Lagumdžija se osvrnuo i na kritike upućene Denis Bećiroviću, navodeći da su napadi politički motivisani i povezani s predizbornom kampanjom.
“Napad na Denisa Bećirovića za ono što nije rekla ili rekla Sabina Ćudić je najblaže rečeno licemjerno.”
Podsjetio je da je Bećirović u Savjetu bezbjednosti UN-a otvoreno govorio o agresiji na BiH, udruženim zločinačkim poduhvatima i genocidu nad Bošnjacima, što ranije, prema njegovim riječima, nijedan član Predsjedništva nije učinio na takav način.
Lagumdžija je komentarisao i kritike vezane za imenovanje Borjana Krišto, ističući da je Bećirović postupio u skladu s ustavnim ovlaštenjima i parlamentarnom većinom.
Govoreći o budućnosti BiH, ocijenio je da bi nakon izbora moglo doći do novih razgovora o ustavnim reformama i evropskom putu zemlje. Smatra da bi fokus trebalo staviti na reforme, provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i jačanje funkcionalnosti države.
“Mislim da ćemo u Predsjedništvu imati većinu onih koji žele da pokušaju okupiti jednu vladajuću koaliciju koja će raditi konkretne reforme, a ne samo politizirati”, rekao je Lagumdžija.