data-nosnippet>
Šta zakon kaže o godišnjem odmoru u FBiH: Koliko dana vam pripada i kada ga možete koristiti?
Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine jasno definiše pravo radnika na godišnji odmor, način njegovog korištenja, kao i pravo na naknadu plaće tokom odsustva s posla.
Prema važećim propisima, svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najviše 30 radnih dana tokom jedne kalendarske godine.
U određenim slučajevima godišnji odmor može trajati i duže od 30 radnih dana, ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom, uzimajući u obzir specifičnost poslova i uslove rada.
Maloljetnim radnicima pripada najmanje 24 radna dana godišnjeg odmora.
Kada se stiče pravo na godišnji odmor?
Radnik koji prvi put zasnuje radni odnos, ili nakon prekida dužeg od 15 dana ponovo stupi na posao, pravo na puni godišnji odmor stiče nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Ukoliko još nije ispunio taj uslov, radnik ima pravo na najmanje jedan dan odmora za svaki navršeni mjesec rada, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Privremena spriječenost za rad, porodiljsko odsustvo i druga odsustva koja nisu rezultat volje radnika ne smatraju se prekidom radnog staža.
Kako se određuje trajanje godišnjeg odmora?
Pravo na godišnji odmor duži od zakonskog minimuma reguliše se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili pojedinačnim ugovorom o radu.
U dane godišnjeg odmora ne računaju se periodi bolovanja, državni praznici tokom kojih se ne radi, kao ni druga odsustva koja ulaze u staž osiguranja.
Prilikom obračuna godišnjeg odmora polazi se od rasporeda radnog vremena definisanog kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
Korištenje odmora u dva dijela
Godišnji odmor može biti iskorišten u dva odvojena dijela.
U tom slučaju prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana bez prekida i koristiti se tokom tekuće kalendarske godine, dok se drugi dio može iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.
Radnik koji ne iskoristi preostali dio odmora u propisanom roku gubi mogućnost njegovog prenošenja u narednu godinu.
Osim toga, radnik ima pravo na jedan dan godišnjeg odmora po vlastitom izboru, pod uslovom da poslodavca o tome obavijesti najmanje tri dana unaprijed.
Godišnji odmor je zakonsko pravo
Pravo na godišnji odmor ne može biti predmet odricanja.
Poslodavac ne smije uskratiti radniku korištenje godišnjeg odmora niti mu, umjesto odmora, isplatiti novčanu naknadu, osim u situacijama koje su izričito predviđene Zakonom o radu FBiH.
Ko određuje termin godišnjeg odmora?
Plan korištenja godišnjih odmora donosi poslodavac nakon konsultacija s radnicima ili njihovim predstavnicima, vodeći računa i o potrebama procesa rada i o opravdanim zahtjevima zaposlenih.
Poslodavac je obavezan radnika pisanim putem obavijestiti o terminu i trajanju godišnjeg odmora najmanje sedam dana prije njegovog početka.
Naknada plaće tokom odmora
Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini zarade koju bi ostvario da je radio.
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Ako dođe do prestanka radnog odnosa, a radnik nije iskoristio godišnji odmor ili njegov dio, poslodavac je dužan isplatiti odgovarajuću naknadu.
Naknada se obračunava u iznosu koji bi radnik ostvario da je koristio preostali dio godišnjeg odmora, pod uslovom da odmor nije iskorišten zbog razloga za koje je odgovoran poslodavac.