Prema još uvijek nezvaničnim informacijama, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je aplikaciju predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Time bi njegova pravna bitka pred evropskim institucijama bila okončana, dok pravosnažna presuda Suda Bosne i Hercegovine ostaje na snazi.
Od presumpcije nevinosti do pravosnažne presude
„Sveto pravilo prava je da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno“, izjavio je Milorad Dodik 7. marta 2024. godine.
Dvije godine kasnije, sudski epilog pokazao je suprotno. Dodik je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora te šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, kao i svih drugih javnih i državnih dužnosti.
Presuda je uslijedila nakon višegodišnjeg procesa obilježenog osporavanjem optužnice, zahtjevima za odgađanje ročišta, političkim pritiscima te kontinuiranim negiranjem državnih institucija i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Kako su argumenti odbrane postupno gubili pravnu težinu, Dodik je posezao za novim osnovama osporavanja sudskog postupka.
Žalba zasnovana na tvrdnjama o nepravičnom suđenju
„Meni je povrijeđeno pravo na pravično suđenje“, izjavio je Dodik 30. aprila 2024. godine.
Upravo će ova tvrdnja postati centralni argument njegove aplikacije Evropskom sudu za ljudska prava, nakon što nije uspio osporiti presudu pred domaćim pravosudnim institucijama.
Pred sudom u Strazburu Dodik je tvrdio da su mu tokom postupka u Bosni i Hercegovini povrijeđena osnovna ljudska prava. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, Evropski sud njegovu je aplikaciju odbacio kao očigledno neosnovanu, ocijenivši da ne postoje razlozi za njeno dalje razmatranje.
Takvom odlukom, ukoliko bude i zvanično potvrđena, slučaj bi dobio konačan međunarodnopravni epilog.
Nema više međunarodnih pravnih instanci
„Politika Milorada Dodika doživjela je svojevrsni fijasko, nakon kojeg njemu više nisu na raspolaganju drugi pravni instrumenti da se kao pojedinac obraća bilo kojoj međunarodnoj pravosudnoj instituciji. Takve institucije za pojedince iznad Evropskog suda za ljudska prava ne postoje“, rekao je pravni stručnjak Milan Blagojević.
S druge strane, pravni stručnjak Nedim Ademović smatra da se fokus sada prebacuje na provođenje presude.
„I dalje ostaje otvoreno pitanje na koji način će sudovi u Republici Srpskoj u cijelosti implementirati ovu krivičnopravnu presudu, odnosno njene posljedice. To podrazumijeva onemogućavanje Dodiku da obavlja bilo koju javnu funkciju, u šta svakako spada i predsjedavanje političkom strankom“, naglasio je Ademović.
Fokus ponovo na domaćim institucijama
Put od Sarajeva do Strazbura tako se završio tamo gdje je i počeo – na pravosnažnoj presudi Suda Bosne i Hercegovine.
Pažnja se sada ponovo vraća domaćim institucijama, prije svega organima Republike Srpske, pred kojima ostaje pitanje kako i u kojoj mjeri će ova sudska odluka biti provedena u praksi.