Novinar Ivica Puljić govorio je o odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini nakon odluke o produženju izvanrednog stanja za Zapadni Balkan, ocijenivši da se međunarodne okolnosti mijenjaju te da domaći političari moraju prilagoditi svoj pristup novoj američkoj administraciji.
BiH između interesa Amerike i Evrope
Govoreći o ulozi SAD-a u Bosni i Hercegovini, Puljić je istakao da neodlučnost Evropske unije i izostanak odlučnijeg angažmana međunarodne zajednice otvaraju pitanje buduće američke uloge u BiH.
„Neodlučnost Evrope, kao i odustajanje Vijeća za implementaciju mira od vlastitih obaveza prema Bosni i Hercegovini, prisiljavaju Sjedinjene Države da preispitaju svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH“, rekao je Puljić.
Dodao je da se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi između interesa Evrope i Sjedinjenih Država, navodeći kako je američki fokus usmjeren na južnu plinsku interkonekciju, izgradnju plinskih elektrana i razvoj dvije zračne luke.
„Za sada znamo samo da postoje određene ideje. Ne postoji finansijska konstrukcija niti dovoljno transparentnosti. Međutim, vidljiva je snažna povezanost s Trumpovom administracijom, što ne ulijeva previše povjerenja s obzirom na dešavanja u Americi i širom svijeta“, kazao je.
Govoreći o odnosu američkog predsjednika prema Rusiji, Puljić smatra da treba napraviti razliku između njegovog stava prema Rusiji i predsjedniku Vladimiru Putinu.
„Trump nema simpatije prema Rusiji kao državi, ali ima određeno poštovanje prema Putinu i njegovom načinu vladanja. Takav autokratski stil vlasti očigledno mu je blizak“, rekao je.
Nova realnost u Washingtonu
Osvrćući se na promjene u američkoj administraciji, Puljić je naveo da u današnjem State Departmentu više nema diplomata koji su neposredno učestvovali u procesima vezanim za rat i poslijeratni period u Bosni i Hercegovini.
„U Kongresu i dalje postoji razumijevanje za situaciju u Bosni i Hercegovini, dok State Department ima vlastite prioritete. U Trumpovoj administraciji više nema diplomata iz takozvane dejtonske generacije, koji su dobro poznavali ratnu i poratnu historiju BiH“, kazao je.
Puljić smatra da su Milorad Dodik i Željka Cvijanović prepoznali način na koji mogu ostvariti utjecaj u novoj američkoj administraciji.
„Dodik i Cvijanović procijenili su da upravo na tim adresama treba tražiti podršku, prije svega kroz lobiranje i finansijski utjecaj. Ranije je Dodik trošio velika sredstva na lobiranje bez većih rezultata, dok danas ostvaruje određeni uspjeh“, rekao je.
Prema njegovim riječima, političari u Sarajevu trebali bi prilagoditi svoju strategiju novim okolnostima u Washingtonu.
„Političari iz Sarajeva moraju prihvatiti da su se okolnosti promijenile. Potrebno je prilagoditi pristup Trumpovoj administraciji i razmišljati više kroz prizmu poslovne saradnje, a manje isključivo politički“, poručio je.
Prilika za saradnju kroz namjensku industriju
Govoreći o mogućem imenovanju novog američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Puljić je ocijenio da bi brigadni general Ronald Johnson mogao otvoriti nove mogućnosti za saradnju u oblasti namjenske industrije.
„To predstavlja značajnu priliku za Federaciju BiH. Predstavnici tog entiteta, putem Ambasade BiH u Washingtonu, već su trebali uspostaviti kontakt s gospodinom Johnsonom, bez obzira na to što njegova nominacija još nije potvrđena u Senatu“, zaključio je Puljić.