Nakon što je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio u prvom čitanju Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH te izmjene Zakona o Sudu BiH, uslijedile su brojne reakcije koje pokazuju da put ovih zakona do konačnog usvajanja neće biti nimalo jednostavan.
Delegat u Klubu Srba Doma naroda PSBiH Želimir Nešković ocijenio je da je jučerašnja sjednica više predstavljala politički performans HDZ-a BiH i SNSD-a nego stvarni napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu.
Kako je naveo, dvije stranke koje su godinama blokirale rad Doma naroda sada pokušavaju pokazati dobru volju prema Evropskoj uniji usvajanjem evropskih zakona u prvom čitanju, iako, prema njegovom mišljenju, ne postoji iskrena namjera da oni budu usvojeni i provedeni do kraja.
Posebno je izdvojio pitanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH, naglasivši da je prijedlog da njegovo sjedište bude u Sarajevu suprotan ranijim stavovima SNSD-a i opozicije iz Republike Srpske, koji insistiraju da ono bude na Palama.
Nešković je najavio da će opozicija istrajati na tom prijedlogu kroz amandmansku fazu.
Govoreći o Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, upozorio je na brojne nedorečenosti i propuste, posebno kada je riječ o načinu izbora članova VSTV-a i nacionalnoj zastupljenosti, za koju smatra da bi mogla dovesti do smanjenja broja srpskih predstavnika u pravosuđu.
On je izrazio sumnju u iskrenost reformske agende vlasti, upozorivši da Bosna i Hercegovina ozbiljno kasni u ispunjavanju uslova iz evropskog Plana rasta, zbog čega postoji opasnost od gubitka značajnih finansijskih sredstava Evropske unije. Kao dodatne probleme naveo je pitanje regulatora električne energije i niz drugih neriješenih reformskih obaveza.
Nešković se osvrnuo i na regionalne političke odnose, ocijenivši da je Rezolucija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini neprimjeren čin i direktno miješanje u unutrašnja pitanja BiH.
Komentarišući sastanak Milorada Dodika i Dragana Čovića, rekao je da on samo potvrđuje dugogodišnju političku saradnju SNSD-a i HDZ-a usmjerenu na očuvanje vlasti.
Brojni amandmani tek slijede
Iako su oba evropska zakona dobila podršku u prvom čitanju, već tokom rasprave bilo je jasno da ključna pitanja nisu riješena.
Predsjednica Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Marina Pendeš (HDZ BiH) priznala je da nije pretjerano optimistična kada je riječ o nastavku procedure.
„Nadam se da ćemo u drugom čitanju, u amandmanskoj fazi, uspjeti pronaći određeni kompromis, iako nisam baš potpuno optimistična, s obzirom na način na koji se vodila rasprava“, kazala je Pendeš.
Najspornija pitanja ostaju minimalne etničke kvote u sastavu VSTV-a te sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) izjavio je da su u prijedloge zakona ugrađene primjedbe Evropske komisije u najvećoj mogućoj mjeri.
„Sve što je bilo moguće ugraditi iz mišljenja Evropske komisije ugradili smo. Evropska komisija želi da u prvom planu bude struka, dok će minimalne nacionalne kvote odrediti sama pravosudna zajednica“, rekao je Bunoza.
SNSD najavljuje amandmane na vlastiti prijedlog
Iako je SNSD jedan od službenih predlagača zakona, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić najavio je da će njegova stranka podnijeti amandmane.
„Budite uvjereni da ćemo, ako bude spremnosti da se prihvate naši amandmani, tražiti da se sjedište vrati tamo gdje je ranije bilo razgovarano. Postoje linije ispod kojih nećemo ići, ali želimo razgovarati“, rekao je Špirić.
Na njegovu izjavu reagovao je delegat PDP-a Nenad Vuković.
„Kada ne govorite istinu – danas ili inače? Kažete da ćete ulagati amandmane na vlastiti prijedlog zakona. Vi ste predlagač zakona i sada tvrdite da on ima brojne nedostatke“, poručio je Vuković.
Zovko pozdravila usvajanje
Nakon sjednice oglasila se zastupnica HDZ-a Hrvatske u Evropskom parlamentu Željana Zovko, koja je pozdravila usvajanje oba zakona u prvom čitanju.
„Pozdravljam usvajanje Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine u prvom čitanju u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH pod predsjedanjem Dragana Čovića. Ovo predstavlja važan korak za napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu i ispunjavanje preostalih obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji“, poručila je Zovko.
Dodala je kako očekuje da će se reformski zamah nastaviti i u narednim fazama zakonodavne procedure.
Lisica: Hrvatska vanjsku politiku podredila interesima HDZ-a BiH
Direktor GEOPOL-a Admir Lisica smatra da politika zvaničnog Zagreba prema Bosni i Hercegovini predstavlja presedan u evropskoj diplomatiji.
Kako je rekao, od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju njena vanjska politika prema BiH sve više prati interese HDZ-a BiH, umjesto međudržavnih odnosa.
Prema njegovim riječima, Hrvatska koristi članstvo u Evropskoj uniji kako bi ostvarivala politički pritisak na Bosnu i Hercegovinu, slično kao što su pojedine članice EU ranije koristile svoj položaj prema drugim državama kandidatima.
Lisica smatra da Zagreb kroz pitanja poput legitimnog predstavljanja, odnosa prema odlukama visokog predstavnika i podrške politikama koje, kako navodi, podsjećaju na projekte iz devedesetih godina, ne doprinosi evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.
Istakao je da se odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske mogu unaprijediti jedino ako budu zasnovani na međusobnom poštovanju, ravnopravnosti i uvažavanju suvereniteta BiH.
Evropski zakoni sada ulaze u amandmansku fazu, nakon koje će, ukoliko budu usvojeni u Domu naroda, morati dobiti podršku i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje politički odnosi i parlamentarna većina značajno odstupaju od onih u Domu naroda.
