Schmidt: SAD su vršile pritisak da napustim funkciju zbog Južne gasne interkonekcije i izbornih reformi
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt još jednom je potvrdio da je projekat Južne gasne interkonekcije bio jedan od razloga zbog kojih su Sjedinjene Američke Države vršile pritisak na njega da prije isteka mandata napusti funkciju.
„Nikada nisam bio protiv izgradnje ovog gasovoda. Naprotiv, riječ je o projektu koji je prvobitno pokrenut kao evropska inicijativa s ciljem smanjenja zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa. Međutim, kasnije su se promijenili model finansiranja i političke okolnosti koje su pratile njegovu realizaciju“, rekao je Schmidt u intervjuu za češki magazin Respekt.
Sporno nije bilo da li graditi gasovod, već kako ga realizovati
Schmidt je pojasnio da nesuglasice nisu bile oko same izgradnje gasovoda, već oko načina na koji će projekat biti proveden.
Naglasio je da svaki infrastrukturni projekat takvog značaja mora biti realizovan uz puno poštovanje vladavine prava, imovinskih prava i svih zakonskih procedura.
„Pripremio sam detaljne pravne prijedloge i predstavio ih Evropskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama i svim ostalim učesnicima pregovora. Nažalost, u javnosti se sve više stvarao utisak da Evropljani i Amerikanci zagovaraju različite pristupe ovom pitanju“, kazao je Schmidt.
Dodao je da je američka administracija željela njegov odlazak prije isteka mandata, dok Evropska unija i njene države članice nisu dijelile takav stav.
Izborna pravila također bila razlog pritiska
Prema njegovim riječima, osim projekta Južne gasne interkonekcije, jedan od razloga zbog kojih je tražen njegov odlazak bio je i paket mjera za unapređenje integriteta izbornog procesa koji je nametnuo.
„Oktobarski izbori bit će prvi koji će biti održani prema novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, čiji je cilj smanjenje izbornih prevara“, rekao je Schmidt.
Dodao je da je smatrao kako bi bilo korisno da ostane na funkciji visokog predstavnika kako bi nadgledao praktičnu primjenu novih izbornih pravila.
Izrazio je očekivanje da će njegov nasljednik, zajedno s Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), završiti taj posao te da će vladavina prava i dalje ostati jedan od ključnih prioriteta.
„Američki stav o ovom pitanju nikada nisam u potpunosti razumio. Smatram da je to bila greška, ali je to danas već dio historije. Jednog dana ću o tim događajima detaljnije pisati u svojim memoarima. Neću nikoga vrijeđati, ali ću otvoreno govoriti o pojedinim diplomatskim odlukama koje, prema mom mišljenju, nisu uvijek donosile najbolje rezultate“, izjavio je Schmidt.
Dodao je da Washington nije vršio pritisak samo na njega, već i na neke od njegovih prethodnika, među kojima su bili Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling.
O nasljedniku treba odlučiti PIC
Schmidt je rekao da ne želi govoriti o mogućim nasljednicima, ističući da je sada odgovornost na članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koje trebaju izabrati novog visokog predstavnika.
Svoj mandat u Bosni i Hercegovini ocijenio je relativno uspješnim, navodeći da rezultate svog rada posmatra kroz nekoliko različitih segmenata.
„U korištenju takozvanih bonskih ovlaštenja bio sam prilično suzdržan, ali sam ih koristio kada sam smatrao da je to bilo neophodno. Moj cilj bio je obnoviti funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine na svim nivoima vlasti“, rekao je Schmidt.
Istakao je, međutim, da je jedno obnoviti funkcionisanje institucija, a sasvim drugo postići društveno pomirenje.
„To je proces koji traje veoma dugo i mora doći iz samog društva. U tom pogledu ne bih rekao da sam bio u potpunosti uspješan“, kazao je.
Dodao je i da ne vidi opasnost od izbijanja novog rata u Bosni i Hercegovini, ali da ne očekuje ni da će zemlja postati članica Evropske unije u narednih deset godina.
Schmidt objasnio zašto nije smijenio Dodika
Na pitanje zbog čega nije smijenio bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Schmidt je odgovorio da bi takva odluka gotovo sigurno izazvala dodatnu političku eskalaciju.
„Nisam bio spreman donijeti odluku koja bi mogla povećati rizik od nestabilnosti ili čak nasilja. Zato sam, umjesto administrativne intervencije, izabrao pravni put. Želio sam poslati jasnu poruku da napadi na ustavni poredak neće biti tolerisani. Smatrao sam da je to odgovorniji pristup“, rekao je Schmidt.
Osvrnuo se i na tvrdnje da je tokom mandata bio pristrasan prema HDZ-u BiH.
„Moj mandat bio je da sačuvam institucionalni poredak koji proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, i upravo sam se time vodio. Kritike su stizale, a i danas dolaze, sa svih strana“, rekao je.
Podsjetio je da je podržao formiranje nove Vlade Federacije BiH, predvođene SDP-om, tako što je svojom odlukom zamijenio saglasnost potpredsjednika Federacije BiH iz SDA, koja je bila neophodna za imenovanje Vlade.
„Istovremeno nisam prihvatio naizgled jednostavno, ali neustavno rješenje koje bi bosanskim Hrvatima omogućilo da biraju vlastitog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine bez izmjene Dejtonskog ustava, što je bio zahtjev HDZ-a“, naveo je Schmidt.
Na kraju je rekao da se tokom mandata vodio principom austrijskog cara Franje Josipa.
„Očigledno nisam vladao tako loše ako su svi moji građani približno jednako nezadovoljni mojim odlukama“, zaključio je Schmidt.