Zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku nastavljeno je obraćanjima brojnih svjetskih lidera. Među njima su bili predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i hrvatski premijer Andrej Plenković.
O njihovim porukama, diplomatskim susretima na marginama zasjedanja, odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema Srbiji, sastanku Američko-jadranske povelje, ali i aktivnostima članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, izvijestio je dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić.
Plenković o BiH i sahrani Ratka Mladića
Govoreći o nastupima predstavnika zemalja regiona, Puljić je istakao da je hrvatski premijer Andrej Plenković značajnu pažnju u svom obraćanju posvetio Bosni i Hercegovini.
„Plenković je vrlo direktno govorio o Bosni i Hercegovini. Ponovo je naglasio hrvatski stav o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno je bio veoma kritičan prema Ratku Mladiću, odnosno prema Srbiji i pitanju njegove sahrane.“
Bećirović o Palestini i globalnim pitanjima
Kada je riječ o obraćanju Denisa Bećirovića, Puljić je kazao da je ono bilo posvećeno i širim međunarodnim temama, među kojima posebno položaju palestinskog naroda.
„Bećirović je, osim pitanja sahrane, govorio i o temama od globalnog značaja, posebno o Palestincima i njihovom stradanju. To je, u odnosu na neka ranija obraćanja predstavnika iz Bosne i Hercegovine, predstavljalo i svojevrsni humanitarni iskorak.“
Bojkoti i napuštanje sale tokom govora
Kao jednu od zanimljivosti ovogodišnjeg zasjedanja Puljić je izdvojio prisustvo iranskog predsjednika, dok predsjedniku Palestinske uprave Mahmoudu Abbasu nije omogućeno lično prisustvo.
„Zanimljivo je da je iranski predsjednik dobio vizu za ulazak u Sjedinjene Američke Države. Nije je dobila kompletna delegacija, ali jeste predsjednik. S druge strane, Mahmoudu Abbasu, predsjedniku Palestinske uprave, viza je uskraćena, pa se Generalnoj skupštini obratio putem videolinka.“
Govoreći o nastupu iranske delegacije, Puljić je naveo da je Iran sebe predstavio kao žrtvu terorizma, uz osvrt na stradale u različitim napadima.
„Iranski predsjednik je govorio o tome da je Iran žrtva terorizma i posebno se osvrnuo na žrtve napada, uključujući i napad na školu u kojem je stradao veliki broj djece.“
Rubio o Srbiji: Strateški partner, ali postoje problemi
Na marginama Generalne skupštine održan je i susret američkog državnog sekretara Marca Rubija i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Puljić je posebno izdvojio Rubijeve poruke o Srbiji.
„Marco Rubio sastao se s ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovom, a tokom razgovora bilo je postavljeno i pitanje odnosa prema Srbiji. Rubio je poručio da je Srbija američki strateški partner, ali je istovremeno ukazao na određene probleme i potencijalno problematična pitanja koja se tiču međunarodne sigurnosti. Naglasio je da će SAD nastaviti razvijati odnose sa Srbijom, ali da još postoji mnogo pitanja na kojima treba raditi.“
Američko-jadranska povelja i sigurnost regiona
Puljić je govorio i o sastanku Američko-jadranske povelje, inicijative koja, prema njegovim riječima, ima poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu.
„Američko-jadranska povelja formirana je 2003. godine, a njene članice su Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Sjedinjene Američke Države. Ova inicijativa svojevremeno se opisivala i kao svojevrsno predvorje za članstvo u NATO savezu. Njena važnost ogleda se i u ulozi koju SAD i NATO imaju u očuvanju sigurnosti i mira na jugoistoku Evrope.“
Na sastanku je bilo riječi o brojnim pitanjima, uključujući sigurnost, energetiku i umjetnu inteligenciju, ali i o Južnoj interkonekciji.
„Razgovaralo se o sigurnosnim i energetskim pitanjima, umjetnoj inteligenciji i drugim temama od značaja za zemlje regiona. Jedna od tema bila je i Južna interkonekcija. Predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država dali su podršku tom projektu, ali pitanje njegovog finansiranja nije bilo predmet razgovora. Upravo je finansiranje, prema mom mišljenju, trenutno jedno od ključnih pitanja.“
Puljić o prisustvu Cvijanović na Trumpovom prijemu
Na kraju javljanja Puljić je govorio i o prisustvu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na prijemu koji je Donald Trump organizovao tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a.
„Deseci miliona dolara do sada su potrošeni na lobiranje. Željka Cvijanović i njeni saradnici, prije svega Milorad Dodik i drugi, angažovali su lobističku kuću u kojoj radi kćerka jedne od veoma važnih osoba u Bijeloj kući. Na taj način su, kako se vidi, otvorili mogućnost da Cvijanović dođe do Susie Wiles, jedne od važnijih osoba u američkoj administraciji.“
Puljić smatra da se na ovaj način razvija poseban kanal djelovanja predstavnika Republike Srpske prema američkoj administraciji.
„To predstavlja jedan paralelni pristup predstavnika Republike Srpske prema američkoj administraciji. Željka Cvijanović u tome ima određenu prednost jer govori engleski jezik. Sastala se sa Susie Wiles u Bijeloj kući, a potom je u Kongresu otvorila izložbu posvećenu stradanju Srba.“
Govoreći o Trumpovom prijemu, Puljić je dodao:
„Na prijemu, na kojem je prema protokolu bio prisutan predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, pojavila se i Željka Cvijanović. Nakon toga sastala se i sa američkim ambasadorom pri Ujedinjenim nacijama Mikeom Waltzom. Ona svoj pristup američkoj administraciji gradi i putem lobista, što, prema mom mišljenju, pokazuje složenost političkih odnosa i različitih kanala djelovanja unutar Bosne i Hercegovine.“