Za govornicom Opće skupštine Ujedinjenih naroda ove sedmice izredali su se brojni svjetski lideri. Među njima je bio i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, koji je govorio o situaciji u Bosni i Hercegovini, regionalnim odnosima, Gazi i potrebi poštivanja međunarodnog prava.
U New Yorku se razgovaralo o brojnim globalnim krizama, ratovima, međunarodnoj sigurnosti i izazovima s kojima se suočava savremeni svijet. U fokusu su bile i različite vizije budućeg međunarodnog poretka.
Trumpov nastup u UN-u
Američki predsjednik Donald Trump u svom obraćanju govorio je o snazi Sjedinjenih Američkih Država, američkoj vojsci i međunarodnim izazovima.
Njegov nastup privukao je veliku pažnju, posebno zbog oštrih poruka prema pojedinim državama, među kojima je bio i Iran.
Trump je i ranije poznat po direktnom i konfrontirajućem stilu političke komunikacije, a njegov nastup u UN-u ponovo je izazvao različite reakcije među međunarodnim predstavnicima.
Tokom obraćanja američkog predsjednika dio delegacija napustio je dvoranu, dok su drugi predstavnici ostali na svojim mjestima.
Netanyahuov govor izazvao brojne reakcije
Veliku pažnju privukao je i govor izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Prema izvještajima iz New Yorka, veći broj delegacija napustio je dvoranu prije ili tokom njegovog obraćanja. Njegov nastup izazvao je različite reakcije zbog rata u Gazi i dubokih međunarodnih neslaganja o izraelskoj politici prema Palestincima.
Istovremeno, više evropskih država ponovilo je podršku palestinskom narodu i potrebi pronalaska političkog rješenja za dugotrajni sukob.
Među njima je bila i Španija, čiji je premijer Pedro Sanchez govorio o posljedicama ratova i položaju civila.
Bećirović govorio o BiH, Gazi i Mladiću
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović u svom obraćanju govorio je o položaju Bosne i Hercegovine, regionalnoj stabilnosti, situaciji u Gazi i potrebi očuvanja međunarodnog prava.
Posebnu pažnju posvetio je odnosu prema ratnim zločinima i njihovom obilježavanju, pozivajući međunarodnu zajednicu da se suprotstavi glorifikaciji pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
U tom kontekstu spomenuo je i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, koji je pravosnažno osuđen pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
Bećirović je govorio i o odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim državama, dok je njegov nastup izazvao reakcije unutar političke scene u BiH.
Različiti stavovi unutar Predsjedništva BiH
Nastup Bećirovića ponovo je otvorio pitanje usaglašavanja stavova članova Predsjedništva BiH kada predstavljaju državu u međunarodnim institucijama.
Članovi Predsjedništva BiH i ranije su pred međunarodnim forumima iznosili različite političke stavove, što je posljedica složenog ustavnog i političkog sistema Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravila je u Sjedinjenim Američkim Državama tokom održavanja Opće skupštine UN-a i učestvovala u različitim diplomatskim aktivnostima.
Lavrov o Srbiji i Evropskoj uniji
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov tokom obraćanja u UN-u govorio je i o odnosima Srbije, Evropske unije i Rusije.
Lavrov je iznio stav Moskve prema evropskoj politici prema Srbiji i pitanju Kosova, kao i prema pritiscima da Beograd uskladi svoju vanjsku politiku sa Evropskom unijom.
Njegove izjave dio su šireg neslaganja Rusije i zapadnih država oko evropske sigurnosti, proširenja EU i odnosa prema ratu u Ukrajini.
Sanchez o Gazi i međunarodnom pravu
Španski premijer Pedro Sanchez posebno je govorio o ratovima, zaštiti civila i humanitarnoj situaciji u Gazi.
“Vidio sam kako su skinuli maske, preuzeli vlast na mnogim mjestima. Zatim sam vidio kako pokreću nezakonite ratove i masakriraju nedužne civile.
Vidio sam kako se prema milijunima ljudi odnose kao prema stoci i uskraćuju pomoć onima koji najviše pate”, rekao je Sanchez.
Španska vlada već duže vrijeme zagovara veći međunarodni pritisak radi zaštite civila u Gazi i podržava rad međunarodnih institucija koje se bave pitanjima međunarodnog prava.
UN kao mjesto susreta svjetskih lidera
Opća skupština Ujedinjenih naroda važna je ne samo zbog govora državnika nego i zbog brojnih bilateralnih i multilateralnih sastanaka koji se održavaju tokom njenog zasjedanja.
Na jednom mjestu okupljaju se predsjednici, premijeri i ministri iz velikog broja država, što omogućava direktne razgovore o pitanjima koja često ne mogu biti riješena kroz formalne diplomatske kanale.
Upravo ti neformalni susreti često predstavljaju važan dio diplomatskih aktivnosti tokom sedmice zasjedanja Generalne skupštine.
Svijet ulazi u novu fazu
Ovogodišnje zasjedanje još jednom je pokazalo koliko su međunarodni odnosi složeni.
Ratovi u različitim dijelovima svijeta, kriza na Bliskom istoku, odnosi velikih sila, budućnost evropske sigurnosti i položaj međunarodnih institucija pokazuju da se globalni odnosi nalaze u periodu velikih promjena.
Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija ostaju među najvažnijim globalnim akterima, dok Evropska unija, zemlje Globalnog juga i regionalne sile sve snažnije nastoje utjecati na oblikovanje međunarodnih odnosa.
Zbog toga je ovogodišnja Opća skupština UN-a bila više od niza političkih govora. Bila je i mjesto na kojem se moglo vidjeti koliko su različiti stavovi o budućnosti svijeta.
Jedno je sigurno: međunarodni odnosi danas izgledaju znatno drugačije nego prije nekoliko decenija, a pitanje kakav će biti novi globalni poredak ostaje otvoreno.