-Važno je što je Hrvatska članica Europske unije, jer Hrvati u BiH jedini gledaju prema Europi “bez fige u džepu,” dok druge političke elite često gravitiraju drugim silama, kazao je.
Gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol kazao je kako posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen šalje jasnu poruku potpore Europske unije zemljama Zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
-Europska unija ojačava svoju prisutnost u Bosni i Hercegovini, a jedan od ključnih razloga za to je izbjegavanje prepuštanja tog prostora utjecaju trećih sila poput Rusije, Turske i Kine. Time se jasno pokazuje da ove zemlje, među kojima i BiH, nisu ostavljene same sebi,” rekao je Sokol.
-Važno je što je Hrvatska članica Europske unije, jer Hrvati u BiH jedini gledaju prema Europi “bez fige u džepu,” dok druge političke elite često gravitiraju drugim silama.
Jači utjecaj Europske unije u Bosni i Hercegovini koristi Hrvatima, koji su prepoznati kao ključni faktor stabilnosti u državi. Za razliku od njih, političke elite drugih naroda često gaje naklonost prema drugim silama izvan europskog prostora, što dovodi do ozbiljnih izazova, kazao je.
Sokol je također komentirao geopolitički kontekst ruske agresije na Ukrajinu i jačanje europskog fokusa na susjedstvo, koje se reflektira i na Zapadni Balkan. Kritizirao je pristup Europske unije prema Srbiji, kazao kako taj pristup omogućava jačanje ruskog utjecaja u regiji, što je dugoročno destabilizirajuće za zemlje poput Crne Gore.
-Nedavni napad u Bosanskoj Krupi podsjeća koliko je prijetnja islamizma stvarna, što zahtijeva jaču prisutnost Europske unije, kazao je Sokol, iako su policija i tužiteljstvo kazali kako nije bilo vjerske pozadine prilikom izvrđenja terorističkog čina u Bosanskoj Krupi.
U kontekstu češćih posjeta europskih dužnosnika BiH, Sokol je rekao da bi njihov angažman mogao pomoći u prevladavanju političkih zastoja, uz poseban naglasak na problem nepovjerenja i nesklonosti prema dogovoru, posebno kod određenih bošnjačkih političkih figura, poput Bakira Izetbegovića.
“Nadam se da će prisutnost Europske unije pridonijeti jačanju proeuropskih snaga među Bošnjacima te pomoći u prevladavanju islamističkih tendencija,” izjavio je Sokol, dodajući da je dugogodišnja politika bošnjačkih elita stvorila “histeriju” i iluziju među Bošnjacima da mogu dobiti “unitarnu BiH u kojoj će jedino oni imati kontrolu.”
Govoreći o izboru Željka Komšića, Sokol je kazao kako je upravo Komšić primjer bošnjačkog hegemonizma i nespremnosti na dogovor s Hrvatima.
“Komšića nisu izabrali Hrvati, već bošnjačka većina, što je simbolički izraz pokušaja nametanja dominacije nad Hrvatima u BiH,” rekao je Sokol.
Zaključujući, Sokol je izrazio nadu kako će bošnjačke političke elite doživjeti “političku katarzu” i prestati insistirati na unitarizmu, prihvaćajući suradnju s Hrvatima kao partnerima unutar Bosne i Hercegovine.